U hrvatskom repertoriju božićnih pjesmama imamo dvije vrlo stare arhaične pjesme “U to vrijeme godišta” i “Narodi nam se kralj nebeski” dok su ostale božićne pjesme nastale u kasnijem razdoblju.

“Prema rezultatima istraživanja muzikologinje Koraljke Kos pjesma ‘U to vrijeme godišta’ ili stari čakavski oblik ‘U se vrime godišča’ ishodište ima u napjevu ‘In hoc ani circulo’ iz repertoara Sv. Martiala iz 11. st. srednjovjekovne škole sa sjedištem u opatiji sv. Martiala u francuskom gradu Limogesu”, poručio je profesor crkvene glazbe na Učiteljskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu Tihomir Prša.

Kako je objasnio, taj napjev se ona proširio iz Italije na naš jug, a iz Češke na naš sjever.

“Potom znameniti napjev ‘U to vrijeme godišta’ prema muzikologu Mihi Demoviću ima glagoljaški zapis. Najstariji zapis potječe iz 14. stoljeća”, nadodao je naš sugovornik.

To je najraširenija pjesma i to na svima trima natječajima.

Jedva da su koje druge pjesme Hrvati prihvatili u takvoj mjeri kao božićne. U njima pronalaze izraz vlastite duše, povijesti i sadašnjosti. Te su pjesme doista pjesme Božjega naroda koji se u njima prepoznaje, s njima poistovjećuje i upravo njima najbolje izražava svoju vjeru.

Vrlo poznata pjesma je i “Kyrie eleison” u prijevodu “Gospodine, smiluj se”. Pjesma potječe iz 19. stoljeća, nastala je na tlu Međimurja, a od profesora Tihomira Prše doznajemo i tko je njezin autor.

“Ostale riječi ‘Isus se rodi u štalici’ umetak je u liturgijski tekst grškog poklika ‘Kyrie eleison’. Prema prvom rukopisnom zapisu pjesma je nastala u krugu obitelji Kolaj. Autor riječi bio bi orguljaš Janko Kolaj iz Kotoribe, a njegov sin Ambrozius zapisao je riječi iz 1835. godine”, objasnio je Prša.

Hrvatske tradicijske božićne pjesme su dragocjen i omiljen dio hrvatskog kulturnog identiteta, pripadaju među najbrojnije, najraznovrsnije i najljepše božićne pjesme na svijetu. Teško ih je pobrojiti jer su uglavnom sačuvane usmenom predajom. Jedna od najstarijiih pored pjesme “U to vrijeme godišta” je i “Narodi nam se kralj nebeski”.

“Dva zaključna izraza u toj pjesmi ‘mladi kralj’ i ‘mlado ljeto’ smještaju ovu božićnu pjesmu u 13. stoljeće. Bonaventura Duda u svojoj knjizi ‘Svijeta razveseljitelj’ navodi kako Kristov naslov ‘mladi kralj’ podsjeća na vrijeme Arpadovića u Hrvatskoj kada su ugarski kraljevi htjeli svog prvoođenca htjeli što prije okruniti za kralja, i izraz ‘mlado ljeto’ podsjeća na vrijeme kad je nova godina započinjala u Hrvatskoj an Božić”, poručio je profesor crkvene glazbe na Učiteljskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu Tihomir Prša.