Zagrebački Ksaver nosi ime po velikom misionaru i čudotvorcu, isusovcu sv. Franji Ksaverskom, svecu koji je čvrsto povezan s našim glavnim gradom i domovinom. Proglašen je zaštitnikom Grada Zagreba Odlukom gradskog magistrata i potvrdom tadašnjeg biskupa davne 1762. godine. A sam postanak “Svetog Ksavera” u Zagrebu vezan je uz dolazak isusovaca u naše krajeve.

Digitalna zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Postanak “Svetog Ksavera” u Zagrebu

Posjede na desnoj obali potoka Medveščaka koji se dižu prema Cmroku isusovci kupuju 1608. godine i grade prvu jednokatnu građevinu. Tadašnji veliki štovatelj sv. Franje Ksaverskog bio je grof Nikola Erdödy Stariji i on je na tom mjestu dao sagraditi kapelicu koju je 18. kolovoza 1658. posvetio zagrebački biskup Petar Petretić. U kapelici se nalazio oltar s čudotovornom slikom sv. Franje Ksaverskog kojoj su ljudi hodočastili u sve većem broju iz Zagreba i okolice. Dolazili su oni koji su se u teškoj bolesti zavjetovali da će mu hodočastiti ako ih Bog ozdravi. Utjecali su mu se i kod oluje, tuče, ali i kuge koja je pogodila okolicu Siska. O snazi ovoga moćnog zagovornika isusovci su zabilježili veliku knjigu svjedočanstva o uslišanjima po zagovoru sv. Franje Ksaverskog. Nekoliko godina kasnije, kapelica postaje premalena za vjerni puk koji je dolazio sv. Franji Ksaverskom i bogata gospođa Helena pl. Patačić odlučuje proširiti kapelicu o svom trošku. To je i realizirano 1674. godine. Tako dograđena kapelica sv. Ksavera nalazila na nešto niže (južnije) od današnje crkve, gdje su sada uređene postaje Križnog puta.

Gradnja druge crkve sv. Franje Ksaverskog

Sadašnja crkva sv. Franje Ksaverskog građena je 1748. do 1752. godine u baroknom stilu. Gradnja počinje za vrijeme biskupa Jurja Branjuga i po njegovim zamislima. To je manja jednobrodna longitudinalna građevina s kupolom nad svetištem, karakterističnom za hodočasničke crkve.

Samostan i župa sv. Franje Ksavera Zagreb iz zraka

Stara kapela je srušena 1758. godine, a isusovci na prostoru između nje i nove crkve sade drveće i uređuju park, preuređuju križni put sa 12 postaja, od Kalvarije do ulaznog portala prema cesti koja vodi u Šestine.

Nažalost, ukidanjem Isusovačkog reda 1773. crkva sv. Franje Ksaverskog postaje područna kapela župe sv. Marka i procesije su zamrle. Tada počinje zapuštanje crkve i parka, a isusovački ljetnikovac kupuje porodica Mallin. Zagrebački biskup Juraj Haulik pokreće 1840. godine obnovu Kalvarije, mijenja drvene križeve postavljajući kamene.

Ispred crkve sv. Franje Ksaverskog nalazi se Kristov grob / Izvor: Facebook/ Franjevci trećoredci

Samostan je građen uz crkvu od 1923., a kasnije dograđivan sve do naših dana. Cijeli sklop s crkvom predan je na korištenje franjevcima trećoredcima 20. kolovoza 1923. godine. U povodu proslave tisućgodišnjega Hrvatskog kraljevstva 1925. udruženje Hrvatska žena pokreće akciju za obnovu crkve i perivoja sv. Franje Ksaverskog. Križni put i Kalvarija obnavljaju se temeljito iste godine prema nacrtu arhitekta Ćirila Ivekovića.

Na pročelju crkve veliki natpis posvete spasu slavnoga Kraljevstva hrvatskoga

Crkva sv. Ksavera posvećena je uspomeni slavnoga Kraljevstva hrvatskoga što je istaknuto i velikim natpisom na pročelju crkve. U crkvi na zidu postavljena je ploča od bijelog mramora s imenima hrvatskih narodnih vladara. Svaka kapelica križnog puta u aleji podno crkve nosi spomen na po jedan povijesni događaj iz hrvatske slavne i mukotrpne prošlosti.

Još jedan veliki dan u povijesti ovoga svetišta bio je 20. rujna 1942. kada je bl. Alojzije Stepinac osnovao Župu svetog Franje Ksaverskog.

Nažalost, u potresu koji je zadesio Zagreb 22. ožujka 2020., teško je oštećena i ova ksaverska ljepotica.

Danas je Samostan sv. Franje Ksaverskog na sjeveru Zagreba središnji samostan Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša koji su uputili apel za pomoć u obnovi ksaverske crkve.

Kao što je kroz dugu povijest uvijek bilo dobrotvora zahvaljujući kojima imamo ovaj monumentalni umjetnički spomenik starog Zagreba i vjere naše, nadamo se da će ih biti i u budućnosti da se “Sveti Ksaver” obnovi kako dolikuje i sačuva. Tim više jer je toj crkvi dan poseban hrvatski povijesni značaj. Spomenimo na kraju da samostan čuva bogat arhiv i knjižnicu, kulturno blago i zbirku slika Zlatka Šulentića. Više pogledajte u video prilogu franjevaca trećoredaca: