U godini smo velikih obljetnica obrambeno-oslobodilačkog Domovinskog rata koji čini temelj moderne hrvatske države. Sutra obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Tim povodom u emisiji Argumenti govorimo o odnosu mladih naraštaja prema Domovinskom ratu.

Borna Marinić pokretač je Facebook stranice “Dogodilo se na današnji dan-Domovinski rat“, ali i autor dvije knjige o Domovinskom ratu, te nekoliko dokumentarnih filmova o istoj tematici. Trenutno snima čak 4 dokumentarna filma, odnosno serijala o početku i pobjedi u Domovinskom ratu. Također je nedavno pokrenuo i podcast Gdje si bio ’91? u kojem su mu gosti ljudi koji su prošli ratna iskustva i o njima govore. Znatiželja o događajima iz Domovinskog rata bila je pokretač njegovog profesionalno, a mogli bismo reći i životnog djelovanja u edukaciji mladih koje, kako sam kaže, itekako zanima tematika Domovinskog rata.

Borna Marinić

Bila je to znatiželja. Zanimalo me što se krije iza spomenika po putu, tragova od gelera, granatama oštećenim fasada po kućama u tim dijelovima koji su bili zahvaćeni Domovinskim ratom. Počeo sam o tome čitati na internetu i u knjigama, usporedno s time upisao i studij povijesti i pokrenuo Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan putem koje pokušavam primarno mladima približiti tu temu. To je preraslo i u portal Domovinskirat.hr i Instagram stranicu Domovinskirat.hr. Autor sam dvije knjige. Jedna je o specijalnoj jedinici Osa iz Siska, a druga je o Romima u Domovinskom ratu.

’91. je referentna točka hrvatske povijesti!

Dokumentarni filmovi su trenutno moja najveća okupacija. Do sada sam snimio 3 filma o Domovinskom ratu: Atentat na Hrvatsku, Zasjeda u Borovu Selu i Krvavi Uskrs“, rekao je Marinić koji trenutno snima čak 4 dokumentarna filma koja će biti prikazana na HRT-u krajem ove odnosno iduće godine. Radi se o serijalu filmova koji se odnose na početak ratnog sukoba odnosno početak Domovinskog rata. U Podcastu Gdje si bio ’91“? Marinić ugošćuje one ljude koji su svjedoci tog vremena i pričaju o Domovinskom ratu. Na upit o interesu mladih za tematiku Domovinskog rata Marinić je istaknuo da među mladima postoji ogromni interes za teme iz Domovinskog rata. “Vidio sam da postoji interes kod mladih, ali je teško njima bilo pronaći referentni izvor koji bi im približio teme koje ih zanimaju. Društvene mreže su tome sjajno poslužile. Krenulo je sa kratkim člancima o osnovnim informacijama koji se na taj dan dogodio u Domovinskom ratu, a preraslo je u nešto mnogo veće. Što se tiče povijesti, mislim da je najveća stranica o Domovinskom ratu. Na upit o Vukovaru, Borna Marinić rekao je da je Vukovar simbol stradanja svih onih mjesta koja ovih dana obilježavamo. Kroz simbol Vodotornja koji je simbol otpora, možemo vidjeti otpor cijele Hrvatske u to vrijeme”.

Dino Mataz/Foto: ICV

Dino Mataz, također povjesničar, snimio je nekoliko filmova o Domovinskom ratu. “Autor sam nekoliko dokumentarnih filmova sa tematikom Domovinskog rata koji obrađuju lokalne i zavičajne teme kraja iz kojeg dolazim, a to je Orahovica i Podravska Slatina. Dakle, ti filmovi opisuju tragedije na našim prostorima. Od tragedije voćinskog kraja iz 1991. kada je u Voćinu u povlačenju pobunjenih Srba pobijeno 37 civila. Također, radim na manjim filmskim projektima u suradnji s kolegom povjesničarom Mihaelom Puljićem iz Virovitice na filmu Papuk ’91.  Dino Mataz autor je romana “Nad Papukom nebo proplakalo” u kojem je pokušao ispričati priču kroz tri fiktivna lika o onome što se događalo od mjeseca svibnja 1990. do prosinca ’91. na području Orahovice i nekadašnje općine Podravska Slatina. Pokušao sam ispričati priču kroz likove malih ljudi te koliko je to ostavilo traga na njima”, rekao je Mataz, a o Vukovaru je naglasio da na spomen o Vukovaru da je to mjesto posebnog pijeteta koje treba gledati sa velikim poštovanjem”.

Ivan Vuković počeo je istraživati Domovinski rat već kad je i pisao diplomski rad o ratu na području cijele bivše općine Ogulin jer misli da je to područje zanemareno. “Ne postoji nijedna knjiga koja se bavi Saborskom u Domovinskom ratu. 800 Hrvata je bilo u Saborskom, a tamo je bilo velikih žrtava, ukupno 52. Statistički sam istraživao što bi to značilo u odnosu na omjer samog stanovništva i zaključio da je to bilo 6% ubijenog stanovništva.

U zaseoku Vukovići između Saborskog i Poljanka, su pobijeni svi zatečeni muškarci osim jednog preživjelog dječaka. Znamo li o tome išta?

Nisam našao, kad gledamo naselja koja imaju barem troznamenkasti broj stanovnika, veći postotak. Također, cijelo to područje je zanemareno što se tiče istraživanja u Domovinskom ratu. Zato pišem knjigu-da se ne zaboravi. Primjerice, zaseok Vukovići između Saborskog i Poljanka, u njemu su pobijeni svi zatečeni muškarci osim jednog preživjelog dječaka. Istaknuo bih važnost dugotrajne obrane Saborskog koje se branilo točno 100 dana. Znamo što bi se dogodilo da su JNA i i srpske snage da za nekoliko dana “pregaze” Vukovar, ili Saborsko. Kupljeno je vrijeme tim obranama”, naglasio je Vuković. “Vukovar je najveća podnesena žrtva za slobodnu i neovisnu Hrvatsku”, zaključio je Vuković.

Ivan Vuković/Foto: Braniteljski u oluji zbivanja

Marin Sabolović, doktorand na Sveučilištu u Zadru bavi se kolekcionarstvom i stručnim radom koji se na koncu pretvorio u znanstveni rad. Na inicijativu Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije čiji je predsjednik, otvoren je stalni muzejski postav Domovinskog rata u Bjelovaru. “Godine 2019. krenuli smo u veliki projekt koji nam je gdje nam je povjereno cijelo spomen područje Barutana na 10 hektara površine. To je prostor koji je do danas ostao nepromijenjen. Ostalo je onako izvorno kako je i završilo nakon 1991. kada je major Milan Tepić u suludom činu raznio skladište ratnih rezervi te tako usmrtio svoje vojnike, ali i 11  vojnika hrvatskih oružanih formacija. Danas je to reprezentativno spomen područje”, rekao je Sabolović.

Marin Sabolović

Vukovar je slavan grad koji je svojom žrtvom obranio Hrvatsku!

Na upit o položaju Domovinskog rata u školskom sustavu istaknuo je da je taj položaj “pomalo nezahvalan, međutim, postoji ta nova kurikularna reforma koja omogućava kolegama povjesničarima da mogu sami organizirati sadržaje i više naglase Domovinski rat. Mi osobno u muzejskom postavu Domovinskog rata koncentrirali smo se da djeci priču o Domovinskom ratu predajemo kroz predmete poput tenka, pa im pokušate objasniti kako je bilo teško ratovati u tom tenku. Tada članovi našeg društva i voditelj u muzeju su hrvatski branitelji koji onda toj djeci ispričaju kako je bilo sudjelovati u ratu i opisuju neke događaje”, rekao je te nastavio o Vukovaru da je to “slavan grad koji je svojom žrtvom obranio Hrvatsku”.