Kako je otkrio Marić, svoju poziciju u Hrvatskoj matici iseljenika ne duguje politici budući da nije ni političar niti stranački čovjek. Govoreći o svojoj instituciji, Marić je naglasio kako riječ matica dolazi od riječi mati.

“Mati je ta okuplja, mazi i pazi te zadržava trajni odnos. To je upravo i poslanje Hrvatske matice iseljenika. Trajno održavanje odnosa između domovine i hrvastkih iseljenika”, objasnio je Marić.

Marić je osvrćući se na rad Hrvatske matice iseljenika za vrijeme Jugoslavije i današnje Hrvatske istaknuo ključnu razliku, a to znači da ta institucija više brine o Hrvatima izvan domovina.

“Naime, Hrvatska matica iseljenika doživljava iseljenike kao integralni dio svog korpusa. Zato danas govorimo o domovinskoj iseljenoj Hrvatskoj”, nadodao je.

Mijo Marić s urednicom emisije Tugom Tarle

Kako je ostaknuo Mijo Marić, globalizacije se ne treba nužno bojati budući da identitet ostaje očuvan u pojedinom čovjeku.

“Identitet je nešto što dobivamo kao osnovno u ranom djetinjstvu. Ako gledamo iseljenike, oni su svoj hrvatski identitet obogatili s identitetom zemlje u kojoj žive. Naime, s hrvatskim iseljenicima imamo uzajamne odnose, a takvi odnosi jedino ako su uzajamni mogu i funkcionirati”, poručio je sugovornik urednice emisije Tuge Tarle.

Izdavačka i kulturna djelatnost kao ljetna i zimska škola folklora čine dio aktivnosti Hrvatske matice iseljenika koje uglavnom pohađaju mladi.

“Imamo slučajeve i povratnika druge ili treće generacije hrvatskih iseljenika koji su se vratili doma. Međutim, to nije u brojkama koje bi mi željeli. Voljeli bi da je to intenzivnije. No zanimljivo je da iako je riječ o trećoj generaciji hrvatskih iseljenika veze s domovinom ne slabe”, poručio je Mijo Marić.