Ekstremni vremenski uvjeti, iznadprosječne temperature za ovo doba godine, velike oborine i jak južni vjetar, potvrda su da je nastupila promjena klime. Topao studeni iznenadio je i uzburkao prirodu. Iako bi trebale biti vjesnici proljeća, u Zagrebu na Ksaveru već u studenom procavle su visibabe. Kako je za Hrvatsku katoličku mrežu naglasila dr. sc. Višnja Vučetić, voditeljica službe za agrometeorologiju pri Državnom hidrometeorološkom zavodu, riječ je o retrogradnoj vegetaciji koja je rezultat klimatskih promjena.
“Budući da je bila topla jesen produljilo se vegetacijsko razdoblje, a i bilo je dosta vlage pa je to omogućilo rast biljaka. Tako da su se uz visibabe, pojavili i jorgovani, trešnje i kruške. A na moru, točnije u Hvaru procvao je bujam. To nas je posebno iznenadilo budući da je bujam voćka koja najranije cvate, i to u siječnju. Možemo reći da se vegatacija pomaknula unaprijed i ispremiješala su se vegetacijska razdoblja. Bujam nije cvao u punom cvatu, ali cvast će sigurno ponovno i u siječnju. Sve je to posljedica klimatskih promjena”, poručila je Vučetić.
Izvor: Hrvatska katolička mreža
Dr. sc. Višnja Vučetić napomenula je kako uvijek ima skeptika koji i dalje ne vjeruju u klimatske promjene.
“Ako bilo tko što sumnja u naše zaključke, biljke su te koje nas ne mogu prevariti što se tiče klimatskih promjena. Kao što je uočeno, biljke i životinje reagiraju na klimatske promjene, osobito na iznimne događaje”, zaključila je Vučetić iz DHMZ-a.
“Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče tope se, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše.
Očekuje se da će u narednim desetljećima ti učinci biti još intenzivniji.
Rizici za divlju floru i faunu
Klimatske promjene događaju se vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju”, piše u izvješću Europske komisije.
Mnoge kopnene, slatkovodne i morske vrste već su se preselile na nova staništa. Ako prosječne temperature ne svjetskoj razini budu i dalje nekontrolirano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će izložene povećanom riziku od izumiranja.
Rizici za zdravlje ljudi
Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje već je vidljiv:
U nekim je regijama povećan broj smrti povezanih s vrućinom, dok je u drugima smanjen broj smrti povezanih s hladnoćom.
Već su vidljive promjene rasprostranjenosti nekih bolesti koje se prenose vodom i prijenosnika bolesti.
Kako ublažiti posljedice klimatskih promjena?
Kako bi spriječile najopasnije učinke klimatskih promjena, zemlje potpisnice Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) usuglasile su se da će ograničiti globalni porast temperature na manje od 2 °C od predindustrijskog doba. Da bi se postigao taj cilj, globalne emisije stakleničkih plinova trebale bi se drastično smanjiti. Do 2050. globalne emisije trebale bi se smanjiti za 50 % u usporedbi s 1990. godinom, prije nego što se postigne ugljična neutralnost do kraja ovog stoljeća. EU podržava cilj UNFCCC-a i do 2050. namjerava smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za 80 – 95 % u usporedbi s razinama iz 1990. Te visoko postavljene ciljeve treba sagledavati i u kontekstu ciljeva koji se zahtijevaju od zemalja u razvoju, a oni su znatno blaži od EU ciljeva, donosi Europska agencija za okoliš.
EU je donijela zakonske propise kako bi se povećala upotreba obnovljive energije – kao što je energija vjetra, solarna energija, hidroenergija i energija biomase – te kako bi se poboljšala energetska učinkovitost raznovrsne opreme i kućanskih uređaja. EU također nastoji podržavati razvoj tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika kako bi se na taj način umanjile emisije i CO2 iz elektrana i drugih velikih postrojenja.
U sklopu okvira politika o klimi i energetici, EU se obvezao da će do 2030. smanjiti emisije na području EU-a za najmanje 40 % u odnosu na razine iz 1990. Taj je cilj obvezujući za sve članice EU-a.