Domagoj Dalbello govorio je o nedavnom istraživanju koje je Savez proveo o razlozima iseljavanja mladih te izdvojio: “Značajni čimbenici za razmišljanje o iseljavanju su dob odlaska od roditelja i politička participacija, odnosno aktivnost u civilnom društvu ili vjerskoj zajednici. Vidjeli smo također da oni koji su radili u privatnom sektoru više razmišljaju o iseljavanju od onih u javnom sektoru. Ovoj tematici uvijek treba pristupiti sveobuhvatno i potrebno je mladima osigurati ekonomsku egzistenciju, ali isto je tako potrebno i usmjeriti se i na vrijednosni i kulturalni aspekt, s obzirom da su s temom povezane i religioznost i neki drugi čimbenici.”

Hrvati vani uspijevaju i bolje nego ovdje

Poduzetnik i konzultant Ante Lučić dugo je godina živio u inozemstvu, ali je koristio svaku priliku za dolazak u domovinu. Sada se sprema na doktorat u inozemstvo, ali svakako će se vratiti i stečeno znanje iskoristiti ovdje. Nakon iskustva života u drugim zemljama, naglasio je da je Hrvatska, u svakom smislu, ponajbolje mjesto za život te najtolerantnija i najpitomija zemlja na svijetu.

Na pitanje o ljudskom kapitalu u Hrvatskoj, potvrdio je da društveni i poslovni sustav jest krivo postavljen. “Međutim, to je samo jedna strana medalje. Bavim se kulturološki uvjetovanim ponašanjem Hrvata ovdje i vani i zaključio sam da se Hrvati brzo prilagode na nove okolnosti. Iako stoji činjenica da je, u poslovnom smislu, ovdje nešto napraviti dosta teže”, naglasio je Lučić.

Iskustva povratnika iz Perua

Svoja iskustva podijelio je i povratnik iz Perua Roman Binder Carrizales, čiji je otac rođeni Vukovarac. Nakon školovanja htio je raditi u inozemstvu, a tata mu je predložio svoju rodnu Hrvatsku. Kako kaže, “prva je godina bila teška, posebno zbog učenja hrvatskog jezika, ali uspio sam. U Hrvatsku me privukla moja šira obitelj i to što sam htio upoznati svoje korijene. A moj je dom tamo gdje su moja obitelj i moji prijatelji. Sada je to Hrvatska”, poručio je Roman.

Ovo je ogromna prilika da se institucije otvore stranom intelektualnom kapitalu. 

Na pitanje koja je uloga obrazovnog sustava u povratku ljudskog kapitala, Lučić je rekao da je prevažna, ali da ne koristimo priliku. “Situacija se mijenja, ali jako sporo. Može li to biti poticaj sveučilišnim i prosvjetnim vlastima da ponude obrazovne programe na stranim jezicima, poput zagrebačkoga Medicinskog fakulteta i Stomatologije?naglasio je Lučić.

Zašto se perpetuira osjećaj beznađa?

“Najvažnije je kako mi sami sebe gledamo ili cijenimo. Ako ste previše samokritični, depresivni i negativni, nitko se neće htjeti s vama družiti. A mi smo dobrim dijelom takvi ovdje u Hrvatskoj. Samim time smo neatraktivniji brojnim ljudima koji bi se možda vratili. Nekako se cijelo vrijeme ciljano perpetuira taj osjećaj beznađa i da ovdje ništa ne valja. Imamo situaciju gdje smo sami sebi “pucali u noge” i nismo uspjeli privući taj fantastičan ljudski kapital. Slažem se da je izazovno, često i nemoguće, ponuditi onako velike plaće kakve mnogi naši stručnjaci imaju u inozemstvu, ali plaće i financije su važan, ali samo jedan od čimbenika oko povratka.”

Na pitanje kako vratiti optimizam, Ramon je naglasio da je za to važna motivacija, a njegova su motivacija obitelj i prijatelji, kojima želi osigurati bolji život. “Hrvatska je i lijepa država i ima prilike za napredak, a od kukanja nema ništa. Također, ništa se ne može ni postići preko noći”, zaključio je Roman.

Iz Hrvatske se treba ići obrazovati, ali se u nju treba i vratiti

Lučić je naglasio kako, u kulturološkom smislu, trebamo gurati taj pozitivniji narativ i naglašavati sve ono pozitivno čega, hvala Bogu, i ovdje ima jako puno, iako se pritom ne smije zanemariti ono negativno. “Trebamo se oglušiti ili postati skeptični na brojne medijske napise i aktere koji nam desetljećima najavljuju propast. Brojke jesu neumoljive. Mi smo dio globalnog svijeta. Iseljavanja je uvijek bilo i uvijek će ga biti, zato naglasak treba staviti upravo na povratak – pođi, vidi i vrati se. Pokupimo znanje i iskustvo iz inozemstva i više ćemo cijeniti svoje i uživati kad se vratimo u domovinu”, zaključio je Lučić.