Budi dio naše mreže

Hod za život održava se 15. lipnja u Sisku i 16. lipnja u Splitu.

/ im

Sisak, subota 15. lipnja 2024. godine

Okupljanje: kod Sisačkog robnog centra (SRCE) u 10:30

Split, nedjelja 16. lipnja 2024. godine  

Okupljanje: na Trgu Gaje Bulata (HNK) u 18 sati

Građani koji se zalažu za temeljno ljudsko pravo, pravo na život za sve ljude, ove će godine hodati u 15  hrvatskih gradova. Deseci tisuća građana svojim će sudjelovanjem u Hodu za život, obitelj i Hrvatsku kroz  peti, šesti i deveti mjesec ove godine slaviti životi, iskazujući solidarnost s nerođenim djetetom, svakim  djetetom, majkom i ocem.  

Prvi Hod za život održan je 2016.g. u Zagrebu, te se od tada svake godine broj gradova i sudionika povećava.  Uz grad Sinj, po prvi puta za život hodat će se i u gradu Opuzenu, koji se ovoj rijeci života u dolini Neretve  pridružio uz Ploče i Metković.

Želimo da Hrvatska bude zemlja u kojoj se poštuje svaki ljudski život od začeća do prirodne smrti.

Ova miroljubiva inicijativa građana potrebna je u svakom gradu i svakoj sredini, jer traži uvažavanje  znanstvenih činjenica koje izvan svake sumnje potvrđuju da život svakog od nas počinje začećem, već 18.  dan od trenutka začeća djetetu kuca srce.

 

Sva ljudska bića prolaze isti put razvoja. Svi mi, proveli smo prvih devet mjeseci u tijelu svoje majke. I  povezani smo zajedničkom stvarnošću da nam u tih prvih devet mjeseci, još intenzivnije nego inače u  životu, treba ljubav i zaštita naše majke, oca i cijelog društva. Nema nerođenog djeteta koje nikome nije  važno! Svako je dijete željeno od nekoga.

Mi hodamo za sve one majke koje u trenutku najveće životne krize nemaju podršku obitelji i društva.  Istraživanja pokazuju da 75% žena koje su imale pobačaj kažu da su to učinile zbog ekonomskih razloga ili  pritiska okoline. Tražimo da država trudnicama koje se nalaze u teškim životnim prilikama pruži konkretnu  financijsku pomoć. A ne da im se prekid života vlastitog djeteta nameće kao jedini izlazak iz teške situacije.  Pobačaj nikad nije rješenje. Niti za majku. Niti za dijete. Niti za oca.

U Hrvatskoj se sustavno krše radna prava trudnica i majki male djece. Nakon povratka s rodiljinoga dopusta  žena se vraća na manje zahtjevna i niže plaćena radna mjesta. Ograničava se njihovo zakonsko pravo na  brigu o bolesnoj djeci. Zbog majčinstva im se ne produžuju ugovori o radu. Istovremeno se iz pozicija  političke moći usmrćivanje zdrave i bolesne djece u majčinoj utrobi proglašava – poželjnim. Ženi koja je  usmrtila svog bolesnog, nerođenog sina koji je mogao preživjeti izvan njezinog tijela – dodjeljuje se novčana  nagrada. Kakav odnos se time stvara prema  svoj bolesnoj djeci u društvu? Majčinski poziv, odnosno požrtvovno ulaganje ljubavi, zdravlja, vremena i  novaca u svoju djecu nije samo izvor osobne radosti i ispunjenja za brojne naše sugrađane, već i ulaganje u  najveću objektivnu društvenu vrijednost – čovjeka.

Suosjećamo i sa svakom majkom koja se suočava s teškom dijagnozom svoga djeteta, kao i sa svim  roditeljima koji nose teško breme bolesti sa svojom djecom. Upravo ovim Hodom svima njima izražavamo  podršku i ohrabrenje. Svaki je ljudski život vrijedan i zaslužuje zaštitu!

Očekujemo zakon koji štiti pravo na život nerođenog djeteta poštujući najnovije znanstvene spoznaje. Isto  tako, naglašavamo važnost prava na priziv savjesti naših liječnika, medicinskog osoblja i farmaceuta, kao  temeljnog ljudskog prava, zajamčenog Općom deklaracijom o ljudskim pravima.  

Pravo na život je temeljno ljudsko pravo iz kojeg proizlaze sva druga ljudska prava! Nikada, baš nikada ne  pomažemo majci, tako da joj “pomognemo” da prekine život svoga djeteta. Usmrćivanje djeteta ni u kojem  slučaju nije izraz suosjećanja ili pomoć. I zato zagovaramo nultu toleranciju prema nasilju nad  nerođenom djecom. Uvijek pomažemo ženi kada joj pomognemo zaštititi život svoga sina ili kćeri.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja