Na trinaesti utorak sv. Ante, u utorak, 7. lipnja vjernici su izašli na trg pored crkve i formirali broj osam za snimanje Milenijske fotografije Šime Strikomana. Ovo je 788. fotografija te vrste od prve koju je Strikoman izradio u studenome 2000. godine, kada je i dobila naziv „Milenijska“.
Tema ove fotografije je osam stoljeća franjevačke prisutnosti u gradu Šibeniku. Forma broja 8 je u obliku dva srca koja se spajaju i poput pješčanoga sata pretaču. To je suživot i međusobno, osamstoljetno, darivanje redovnika ovoga samostana, brojne franjevačke prisutnosti u ovom gradu i u cijelom našem narodu, te vjernika i stanovnika grada Šibenika.
Milenijska fotografija Šime Strikomana kod Sv. Frane u Šibeniku / Foto: Šime Strikoman
Crkva sv. Frane u Šibeniku jedna je od najstarijih franjevačkih prisutnosti i čuvar bogate povijesti, a Kanal sv. Frane u pozadini morski je put kojim se stoljećima ulazilo u ovaj grad ili kroz njega odlazilo u svijet. Tako, poput rijeke Krke koja se ulijeva u Jadransko more, teče i ova duga franjevačka povijest i ulijeva se u more vječnosti.
Milenijska fotografija Šime Strikomana kod Sv. Frane u Šibeniku / Foto: Šime Strikoman
Morima su plovila i dva sveca zaštitnika, sv. Frane i sv. Ante i doživjeli brodolom, doslovno i životno iskustveno. Sveti Frane je 1212. godine ploveći iz Ancone u Svetu Zemlju, zbog kvara na lađi, uplovio u neku našu luku u Dalmaciji, ne zna se sa sigurnošću u koju. Nije isključeno da bi to mogao biti čak i naš Šibenik. Zatim, potaknut primjerom prvih franjevačkih mučenika sveti je Ante poželio postati franjevac i poći u misije. Njegovo kratko misijsko iskustvo u Maroku brzo je okončano zbog bolesti te je krenuo brodom natrag u svoj Portugal. Oluje i protivni vjetrovi otpuhali su brod daleko, daleko prema Siciliji. Tu je nakon brodoloma završilo skoro beživotno tijelo mladog redovnika u mjestu Capo Milazzo. Spasili su ga lokalni ribari. Bilo je proljeće 1221. godine.
Milenijska fotografija Šime Strikomana kod Sv. Frane u Šibeniku / Foto: Šime Strikoman
Od prvih franjevaca u našim krajevima do danas prošlo je osam stoljeća. Nemoguće je izbrojati sve zasluge i nastojanja, duhovne plodove i intelektualna postignuća, misionarske pothvate i umjetnička nadahnuća, karitativna nastojanja i mirovne intervencije. Duhovni plod te višestoljetne franjevačke prisutnosti u našem narodu su i dva sveca: sv. Nikola Tavelić i sv. Leopold Mandić; nekoliko blaženika: bl. Oton iz Pule, bl. Jakov Zadranin, bl. Julijan iz Bala, bl. Marija od Propetoga Isusa Petković, bl. Serafin Glasnović Kodić, te brojni službenici i ugodnici Božji.
Milenijska fotografija Šime Strikomana kod Sv. Frane u Šibeniku / Foto: Šime Strikoman
Ipak, ova naša tema posebno mjesto želi dati sv. Anti Padovanskome. Naravno, on nije etnički Hrvat. Portugalac je. Ali, njegova duhovnost je toliko bliska našem narodu da smo ga jako zavoljeli i posvojili. Ante, Anto, Antun, Anton… i mnoštvo još drugih izvedenica muških i ženskih imena svjedoče koliko je jako prisutan ovaj svetac u našem narodu. Osim toga, o tome svjedoče proslave svečeva blagdana koje svake godine okupljaju sve veći broj vjernika i štovatelja.
Milenijska fotografija Šime Strikomana kod Sv. Frane u Šibeniku / Foto: Šime Strikoman