Budi dio naše mreže

Prije svečanog blagoslova i otvorenja HKR je imao prilike pogledati Spomen-zbirku bl. Alojzija Stepinca u Krašiću, novouređeni dio u Spomen-domu uz župnu crkvu koji će biti blagoslovljen u subotu, 1. veljače.

/ Tanja Maleš

Uoči početka devetnice kao duhovne pripreme za Stepinčevo, posjetili smo Krašić, župu u kojoj je i za zemlju i za nebo rođen bl. Alojzije Stepinac (8. svibnja 1898. – 10. veljače 1960.) te prvi stupili u prostore Spomen-zbirke.

I mi došli u Krašić / Foto: Tanja Maleš

Naš je prvi dojam – Krašić poprima obrise budućega svetišta, betonskih kockica koje vode prema crkvi do plakata i putokaza po mjestu i okolici. Ovaj dojam potvrdio nam je i upravitelj Župe Presvetog Trojstva preč. Ivan Vučak:

„Zaista se trudimo od naše župe Krašić učiniti pravo malo svetište našeg bl. Alojzija Stepinca. Drago nam je što to prepoznaje i naš zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša koji će nam u subotu, 1. veljače svečano otvoriti devetnicu i blagosloviti Spomen-zbirku u Spomen-domu bl. Stepinca.

On je četvrti po redu nasljednik Blaženika kao zagrebački nadbiskup, i ovom prigodom bit će hodočasnik nade.“

Blagoslov će biti u 17:45, a nakon toga slijedi Euharistija koja se u izravnom prijenosu može pratiti i u programu Laudato televizije.

Stepinčev rukopis na papiru koji čuva zemlju iz Kristove domovine

Upravo je Spomen-zbirka novost u Krašiću, a uređena je u tavanskom prostoru Spomen-doma s kućnim brojem 117.

Radi se o nekadašnjem župnom dvoru u kojem je Kardinal proveo dane sužanjstva – od 5. prosinca 1951. do smrti 10. veljače 1960. godine. Preč. Vučak predstavio nam je Blaženikove osobne stvari, predmete kojima se služio i moći svetaca koje je prikupio, a sada su dostupne javnosti:

„To su moći velikih svetaca, poput sv. Male Terezije, sv. Ivana Bosca, sv. Dominika Savija, relikvija Svete zemlje u komadiću papira na kojem je kardinal svojom rukom napisao ‘Zemlja Kristove domovine’.“

Brojem izložaka zbirka nije prevelika, ali je duhovno snažna. „Taj prostor je za hodočasnike koji žele znati više“, napominje naš domaćin.

Predmeti su izloženi u staklenim vitrinama: liturgijsko posuđe i ruho, odjeća poput čarapa i pidžame. „I takve stvari imamo zahvaljujući sestrama Služavkama Malog Isusa koje su služile Kardinalu. Sestra Bonaventura Bašić sačuvala je jednu lijepu pidžamu na kojoj su ušiveni njegovi inicijali. Ona je to posvjedočila svojim rukopisom, te potvrdila da predaje župniku Josipu Balogu u trajno čuvanje.“ 

preč. Vučak pokazuje uređeno potkrovlje

Posebno mjesto u zbirci pripada kipovima Majke Božje Lurdske. Za nju je nadbiskup Stepinac bio posebno vezan kao častitelj.

Župni upravitelj Vučak podsjeća da je Stepinac u krašićkoj župnoj crkvi dao napraviti špilju Gospe Lurdske i dodaje: „Gospa je i njega jako voljela, jer ga je pozvala u Nebo dan prije svojega blagdana.

Alojzije je umro 10. veljače, a Gospa Lurdska se slavi 11. veljače. Simbolično možemo reći da ga je pozvala da s njom proslavi blagdan.“

Pozornost privlači i gipsani odljev lica nadbiskupa Stepinca kojega je neposredno nakon smrti u krašićkoj crkvi napravila akademska kiparica Mila Wood. Naime, državne vlasti prvotno su odbile mogućnost da bude pokopan u Zagrebačkoj katedrali, pa su mu mještani odmah počeli pripremati grob u krašićkoj crkvi.

I kad je Stepinčevo tijelo s patologije vraćeno u Krašić, kratko je zadržano u sakristiji. No, Mili Wood je to bilo dovoljno vremena za otisak koji je sačuvao taj posljednji izraz Mučenikova lica. „

To je posebna maska koja je i na Stepinčevom sarkofagu, jedan primjerak čuva se i u postulaturi, te u muzeju Zagrebačke katedrale.“

Dirljivo je zastati i pred križem koji je bio nošen sa Stepinčevom sprovodu, te su na njemu sačuvani otisci vremena.

Križ sa sprovoda kardinala Stepinca / Foto: Tanja Maleš

Budući da nam je preč. Vučak iskazao čast da prvi uđemo u Spomen-zbirku, proučili smo svaki detalj prostora, ali i pogled kroz prozor.

S jedne strane pogled se proteže prema Pribiću:

„Tamo nas srce vuče prema drugom našem voljenom kardinalu Franji Kuhariću. Vidimo brežuljak na kojem je njegova rodna kuća, ali i tri predivne crkve. Jedna je sv. Siksta u kojoj je kardinal Kuharić kršten, a iznad nje je Proštenište Majke Božje Dolske. Alojzije Stepinac je ondje rado hodočastio i na ovom mjestu prvi put je svojoj majci Barbari rekao da je odlučio poći za svećenika. U daljini se još nazire i crkva sv. Antuna Pustinjaka u Slavetiću.“

S drugog, pak, tavanskog prozora Spomen-zbirke vidi se prostor križnog puta i u sredini fontana i kip Milosrdnog Isusa.

Pogled s prozora prema molitvenom parku

Novouređenom Spomen-zbirkom u Stepinčevom Spomen-domu u Krašiću zaokružuje se ovaj kompleks kojega zaista možemo nazvati i učionicom povijesti velike duhovne snage.

Naime, preuređenje Spomen-doma počelo je 2019. godine, obnova je završena dvije godine kasnije, dopunjena je uređenjem suvenirnice, biblioteke s naslovima objavljenima proteklih 30 godina, obnovom do sada dostupnih prostora za hodočasnike – Kardinalove radne i spavaće sobe, prostora u kojem je živio župnik Vraneković i sestre Služavke Malog Isusa.

I sada ova kuća postaje relikvija, objašnjava preč. Vučak: „Biskup Ivan Šaško je jednom prilikom rekao da je cijela ova kuća – Stepinčev Spomen-dom, od prizemlja do tavana, relikvija Alojzija Stepinca.“

Krevet na kojem je kardinal Stepinac rođen za nebo / Foto: Tanja Maleš

Iako Krašić vapi za hodočasničkom infrastrukturom – prije svega smještajnim kapacitetima – vidljivi su pomaci prema naprijed. Mnogi hodočasnici, osobito veće grupe, rado bi u Krašiću provele cijeli dan. Od prošle godine za njih je otvoren i restoran u samom centru mjesta.

Preč. Vučak radostan je što ovdje dolaze učenici osnovnih i srednjih škola, časnici Hrvatske vojske, pripadnici MUP-a, liječnici, različite udruge, umirovljenici, pješaci: „Doslovno svaki dan mi se netko javlja i želi doći u Krašić.“

Za vrijeme našega razgovora u to smo se i osobno uvjerili, jer je među pozivima bilo i upita za potpuni oprost. Naime, župna crkva Presvetog Trojstva u Krašiću je i jubilejska, što znači da vjernici u njoj mogu moliti za milost potpunog oprosta.

U njoj je, uz glavni oltar na kojem je nadbiskup Stepinac slavio posljednju misu 7. veljače 1960. godine, važan i onaj pokrajnji sa slikom bl. Alojzija (djelo akademskog slikara Zorana Homena), te relikvijama – kost iz malog prsta njegove desne ruke, zatim gaza s njegovom krvlju i drveni križić kojega su mu poslali svećenici zatočenici iz Stare Gradiške.

Detalj sa Stepinčeva oltara

A što kao uspomenu ponijeti iz Krašića?

Od ove godine, uz krunicu, svijeću ili pokoju knjigu o Blaženiku, u ponudi je i licitarsko srce, simbol Srca Isusova, ali i Stepinčeva srca koje, iako je bilo spaljeno, i dalje tiho kuca za svoj hrvatski narod.

Suvenir iz Krašića / Foto: Tanja Maleš

Tijekom devetnice svakoga dana u župnoj crkvi Presvetog Trojstva slavit će se sveta misa u 18 sati, a prethodit će joj pobožnosti – križni put s Isusom i bl. Alojzijem Stepincem na otvorenom ispod župne crkve na prostoru križnog puta svaki dan osim u nedjelju, 2.veljače, na blagdan Svijećnice, kada će umjesto križnog puta biti promocija knjige.

Raspored devetnice, najavu proslave Stepinčeva i ostale zanimljivosti iz Krašića pogledajte na stranici župe Krašić.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja