Prije početka misnog slavlja, pozdravni govor uputio je dosadašnji gospićko-senjski biskup i novoimenovani splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić. „I ove godine smo se okupili uz crkvu Hrvatskih mučenika da molitvom zahvalimo Bogu za tolike naše mučenike koji nisu žalili svoje živote da bi sačuvali vjernost Bogu. To su ljudi koji su svojom patnjom donijeli puno blagoslova svojoj zemlji i svome narodu. Oni su svojom žrtvom okupljali narod i učvršćivali zajedništvo u narodu. To čine i danas. Osim mučenika koje je Crkva proglasila svetima ili blaženima, u širem smislu možemo nazivati mučenicima i mnoge druge ljude koji su puno pretrpjeli i život dali za neke uzvišene ideale, poglavito za ideal slobodu, ideal pravednost i zaštite potlačenih i obespravljenih“, istaknuo je novoimenovani splitsko-makarski nadbiskup.

Govoriti o mučenicima nikada ne smije biti poziv na mržnju i osvetu, nego da njihovi ideali nadahnjuju današnje naraštaje na velikodušnost i zauzetost za opće dobro do darivanja vlastitog života kroz ljubav i služenje. Neka naše molitve na ovom svetom mjestu budu potpora ostvarenju ovih uzvišenih ideala, poručio je, između ostaloga, mons. Križić.

Nadbiskup Hranić u propovijedi se osvrnuo na evanđeoski odlomak u kojemu Isus tješi Petra i ostale svoje učenike: „Neka se ne uznemiruje srce vaše. (…) Idem pripraviti vam mjesto” (Iv 14,1-2). „On, koji ide u smrt, sebe predstavlja kao jedino rješenje: ‘Ja sam put, istina i život!’ (Iv 14,6).  Apostol Filip u tom je trenutku nastupio i u ime svih ostalih apostola, ali i u ime svih nas. ‘Pokaži nam Oca!’ (Iv 14,8). Svi oni osjećaju dramatičnost situacije, tjeskobu, strah, osamljenost i napuštenost, beznadni da mogu izbjeći najtamnije slutnje. Ako Krist odlazi i nestaje s pozornice njihova života, onda nema druge molbe doli Filipove: ‘Pokaži nam Oca!’ Kad si ti tako slab te nemoćno umireš, pokaži nam Oca! On je valjda siguran oslonac“, istaknuo je.

Vjera u Isusovo uskrsnuće i spremnost kojom netko daruje svoj život za život i slobodu drugih govore o savršenoj ljubavi, rekao je nadbiskup Hranić. „Vjera u Isusa Krista, snažna pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji i vjernost Petrovoj stolici u Rimu su bitne oznake kršćanskog života i mučeničkog svjedočanstva te umiranja hrvatskoga naroda. Svaki ratnik i branitelj koji je poginuo je iz naše ljudske perspektive gubitnik jer mu je oduzet život i više ga nema među nama živima, ali nam vjera u Isusovo uskrsnuće i spremnost kojom netko daruje svoj život za život i slobodu drugih govore o savršenoj ljubavi, koja nasilje i zlo pretvara u slobodno darivanje i izvor novoga života te o tome da je veći i jači onaj koji podnosi nasilje i zlo ne vraćajući jednakom mjerom, koji je spreman oprostiti i ponuditi novi početak, a ne onaj koji čini nasilje i drugome nanosi zlo“, naglasio je, između ostaloga, nadbiskup.

Isus je, rekao je nadbiskup, pretvorio kruh u svoje tijelo i vino u svoju krv i ostavio nam ih kao vidljivi znak svoje ljubavi i sebedarja do kraja. „Riječi koje smo čuli u evanđeoskom odlomku Isus je izgovorio na posljednjoj večeri. A on je na posljednjoj večeri unaprijed preuzeo svoju smrt. Ono što je izvana bilo okrutno nasilje, on je u svojoj nutrini prihvatio i preobrazio u djelo ljubavi do kraja. Pretvorio je kruh u svoje tijelo i vino u svoju krv i ostavio nam ih kao vidljivi znak te svoje ljubavi i sebedarja do kraja. Nasilje je pretvorio u ljubav, a smrt u život. U tom Isusovom činu smrt je iznutra već pobijeđena, u njoj je već prisutno uskrsnuće. Smrt je, slikovito govoreći, u najdubljoj nutrini postala ranjena, tako da više ne može imati posljednju riječ. Bila je to pobjeda ljubavi nad mržnjom, nad nasiljem i nad smrću; pobjeda praštanja, istine, svjetla i života“, rekao je, između ostaloga, nadbiskupa Hranić.

Od 13 sati vjernici mogu donijeti svoje nabožne predmete na blagoslov, a nakon toga prisustvovati prigodnom programu s duhovnim i domoljubnim pjesmama. Večernja misa slavit će se u 18 sati u Crkvi hrvatskih mučenika.