Boris Vulić je svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije te glavni i odgovorni urednik Vjesnika iste nadbiskupije. Od 2009. godine predaje dogmatsku teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, gdje danas djeluje u zvanju docenta te je voditelj Odsjeka za sustavnu teologiju. Doktorirao je 2013. godine na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu disertacijom iz područja teološke antropologije i mariologije, a 2018. je izabran za predsjednika Konferencije profesora sustavne teologije hrvatskoga govornog područja. Voditelj je projekta digitalizacije Glasnika/Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije, časopisa koji 2022. godine navršava 150 godina kontinuiranog izlaženja.

Poštovani profesore Vuliću, nakon šest godina što ste bili glavni i odgovorni urednik časopisa za pastoralnu orijentaciju Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije početkom ove godine postali ste glavnim urednikom Vjesnika na neodređeno vrijeme. Koje su Vaše obveze? Kako izgleda priprema jednog broja?

Sedmu godinu obavljam službu glavnog i odgovornog urednika Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije. Temeljna obveza urednika je definirati i organizirati sve ono što je potrebno za pojedini broj pritom čuvajući ono temeljno usmjerenje časopisa koje treba biti prepoznatljivo u svakom broju, u svakom godištu. Priprema jednog broja Vjesnika je lijep, slojevit i složen posao koji uključen velik broj suradnika. Istaknuo bih ovom prilikom izvršnu urednicu Martinu Kuveždanin koja je diplomirana teologinja i djelatnica Tiskovnog ureda naše nadbiskupije. Svakako je važna uloga svih članova uredničkog vijeća našeg časopisa. Ne možemo ne spomenuti vrijedan doprinos naših autora koji su iz broja u broj različiti, a ima ih i stalnih. Oni svi čine naš Vjesnik. Imamo bližu i dalju pripravu za Vjesnik. Dalja priprava uključuje određivanje teme za svaki broj Vjesnika, razgovor i dogovor s izvršnom urednicom i uredničkim vijećem. Zatim slijedi dogovor s autorima koji spremno prihvaćaju naše prijedloge. Ovaj proces događa se 6-8 mjeseci prije samog mjeseca za koji namjeravamo objaviti taj određeni broj Vjesnika. Kako se bliži tiskanje Vjesnika, tako stižu članci i prvo čitanje. Ja čitam sve članke pa je potom potrebno komunicirati s lektorom i tiskarom te autorima.

Što sve donosi Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije?

Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije u svom podnaslovu nosi da je časopis za pastoralnu orijentaciju. To je temeljno usmjerenje našeg časopisa. On želi biti uistinu trajni doprinos trajnoj formaciji i trajnom obrazovanju naših svećenika, župnika, kateheta i župnih suradnika. Želi doprinijeti da svi zajedno kroz vid tiskanog časopisa činimo korak naprijed u zrelosti naše vjere u sklopu zajednica u kojima djelujemo. Mi smo tu temeljnu ideju koncipirali kroz četiri temeljne rubrike svakog broja Vjesnika. Prva rubrika je tematska koja je promjenjiva iz broja u broj ovisno o crkvenom i društvenom životu. U drugom dijelu donosimo prilog koji su uže vezane uz župnika i župu koja je korisna župnicima. Tu se nalaze materijali poput kolumne za župnike. Ondje se nalaze razni feljtoni i liturgijski prilozi. Treća rubrika posvećena je vjeronauku i katehezi. Ondje donosimo pripremu za sat vjeronauka, za osnovnu i srednju školu. Četvrti dio donosi službene informacije vezanu za djelovanje župnih zajednica u našoj nadbiskupiji.

Zašto je važno uz nove medije, zadržati i tradicionalne medije poput tiskovina?

Kao temeljni razlog za zadržavanje tiskovina vidim u tome jer primjerice mi u Vjesniku radimo odmak od virtualnog svijeta, odnosno nismo ondje prisutni. Bog nije virtualan, objavio se u osobi Isusa Krista. Naš Bog je stvaran i koji je postao opipljiv. Iako se nalazimo u vremenu kad je sve virtualno, a napravili smo taj korak da nismo virtualni kako bismo zadržali ono tjelesno. Kad uzmete časopis u ruke, osjetite ga u više dimenzija što potvrđuje našu tjelesnost.

Voditelj ste projekta digitalizacije Vjesnika. Što to uključuje?

Naglasio bih da je Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije jedan od najstarijih časopisa u Republici Hrvatskoj po kontinuitetu izlaženja. Jedini stariji od Vjesnika je Gospodarski list. Vjesnik izlazi od 1873. godine pod različitim imenima, a osnovao ga je đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. Već sama ta činjenica govori o bogatstvu materijala koje možemo pronaći u izlaženju Vjesnika tijekom 148 godina. Stoga je u zajedništvu Đakovačko-osječka nadbiskupija i Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu 20. travnja 2018. započeo projekt digitalizacije Vjesnika. Projekt ima tri koraka, sama digitalizacija koja se obavlja u knjižnici i nadbiskupiji, a drugi korak će biti kreiranje digitalnog formata Vjesnika. Nadamo se da će od 2022. Vjesnik biti dostupan u digitalnom obliku kada ćemo proslaviti 150. obljetnicu izlaženja Vjesnika što će označiti treći korak, a to je javna dostupnost Vjesnika.

Cijelu emisiju “Medijski putokaz” poslušajte ovdje: