Tijekom cijele godine hodočasnici pristižu pomoliti se blaženiku kardinalu Alojziju Stepincu u Krašić, njegovo rodno mjesto gdje je u kućnom pritvoru proveo svojih posljednjih 10 godina. Povodom 60. obljetnice blaženikove mučeničke smrti kardinala Alojzija Stepinca župa Presvetog Trojstva u Krašiću organizirala je središnju proslavu Stepinčeva u Krašiću u ponedjeljak, 10. veljače. Središnje slavlje u Krašiću predvodio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić. Ondje je bila i ekipa Hrvatske katoličke mreže.
Proslava Stepinčeva u Krašiću
Povodom 60. obljetnice blaženikove mučeničke smrti župa Presvetog Trojstva u Krašiću organizirala je devetnicu i središnju proslavu Stepinčeva u Krašiću, u ponedjeljak, 10. veljače. Središnje slavlje proslave Stepinčeva u Krašiću predvodio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić.
Prema riječima župnika u Krašiću vlč. Ivana Vučaka, duhovna priprava započela je misom u subotu, 1. veljače, a u devetnici je sudjelovalo više od 10 tisuća hodočasnika.
Ante Novak i vlč. Ivan Vučak
Vlč. Vučak je u razgovoru za HKR poručio kako hodočasnici iz cijelog svijeta dolaze u Krašić pomoliti se blaženom kardinalu Stepincu, a i jedan par je dobio dijete zahvaljujući zagovoru blaženiku. To dijete se i rodilo 10. veljače.
“Velika mi je čast što sam na župi u Krašić, a istovremeno velika odgovornost. Svaki dan se pitam što mogu bolje ili više napraviti za rodnu župu našeg blaženika”, nadodao je.
Euharistijsko slavlje predvodio je mostarsko-duvanjski biskup mons. Ratko Perić koji je u homiliji podsjetio na događaje “od 10. do 13. veljače 1960. godine tj. od Stepinčeva posljednjeg izdisaja u župnoj kući u Krašiću do sprovodne mise u katedrali u Zagrebu.”
Opisujući posljednje sate života blaženika, biskup Perić naglašava kako je Alozije Stepinac bio vidno radostan.
“U 14.00 sati zamolio je svijeću, blagoslovljenu na Svijećnicu, i držao je u ruci, a pogledao u Gospinu sliku na zidu. U 14.15 čuše se riječi: Fiat voluntas tua – Budi volja tvoja. I predade duh Bogu od kojega ga je i primio 62 godine prije toga. Tako pravednici umiru u miru, nepostiđene nade ulazeći u Ljubav koja ne prestaje.”
Iako komunističke vlasti nisi dopuštale pokop u zagrebačkoj katedrali, tijelo kardinala Stepinca tamo je pokopano 13. veljače.
Mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić predvodio je misu u Krašiću povodom 60. obljetnice smrti blaženog kardinala Alojzija Stepinca
U Krašiću je Stepinac boravio 8 godina, 2 mjeseca i 5 dana, istaknuo je biskup Perić prisjećajući se i mnogih manje poznatih povijesnih činjenica iz tih dana, pa i teške nesreće kardinala Franza Koniga, Stepinčevog kolege iz Rima, koji je 13. veljače dolazio iz Beča na ispraćaj u kojem je sudjelovalo 16 biskupa, oko 500 svećenika, 180 bogoslova i 430 sjemeništaraca.
“Zahvalni smo Bogu koji je krjepostima vjere, nade i ljubavi oblikovao miljenika po srcu svome, koji se uvijek čiste savjesti zauzimao za proslavu imena Isusova, za dobro Crkve i svoga naroda. Zato nam i može pomoći da izađemo iz iz tolikih lutanja i krivih koraka na pravi put Božji”, zaključio je propovijed mostarsko-duvanjski biskup mons. Ratko Perić.
Cijelu propovijed možete pogledati ovdje:
Među vjernicima bili su i neki članovi Vlade Republike Hrvatske predvođeni predsjednikom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog Sabora Gordan Jandroković
Na misi na kojoj je sudjelovalo petstotinjak vjernika povodom 60. obljetnice blaženikove smrti koncelebriralo je više od 50 svećenika.
Vjernici u krašićoj crkvi Presvetog Trojstva
U Krašić su od ranih jutarnjih sati pristizali vjernici pomoliti se hrvatskom mučeniku i pravedniku.
Kip blaženog kardinala Alojzija Stepinca u Krašiću
Hodočasnici došli u Krašić
Tako smo susreli i Miju Stipića koji je hodočastio u Krašić.
“Jučer smo u krenuli iz Zagreba pa smo noćili i došli u ponedjeljak ujutro. Blaženi kardinal Alojzije Stepinac značajan je lik za hrvatski narod kojem se utječemo”, istaknuo je Stipić.
Mijo Stipić
U Spomen domu bl. Alojziju Stepincu u Krašiću susreli smo hodočasnicu Lauru Katarinu Jagodić koja je s hrvatskom zastavom hodočastila iz zagrebačkog Stenjevca.
Hodočasnica Laura Katarina Jagodić i Marija Pandžić
Kako je rekla Jagodić, njih devetero je iz zagrebačkog Stenjevca u nedjelju krenulo putem Krašića.
“Naš blaženik mi je uzor u svetosti, pobožnosti, ljubavi prema hrvatskom narodu i Crkvi. Ne može se to riječima ni izreći. Hodočastiti je bilo milosno, a vrijeme izvrsno”, poručila je naša sugovornica.
Spomen dom bl. Alojziju Stepincu
Hodočasnici u Krašiću uz župnu crkvu posjete i Spomen dom blaženom Alojziju Stepincu koji je nakon 1864 dana provedenih u lepoglavskoj kaznionici bio prebačen i zatočen u Krašiću. Od 1951. godine stanovao je u župnom dvoru gdje mu je domaćin bio tadašnji župnik Josip Vraneković. Tu je proveo ostatak života (2990 dana) sve do svoje smrti 10. veljače 1960. godine. Danas je ondje u prostorijama na katu, gdje je proveo svoje patničke godine i gdje je na kraju umro u zatočeništvu, uređen Spomen dom.
Spomen dom bl. kardinalu Alojziju Stepincu
Spomen dom bl. kardinalu Alojziju Stepincu
Spomen dom bl. kardinalu Alojziju Stepincu
U Spomen domu se nalazi zbirka predmeta i svih osobnih stvari koje je koristio blaženik. U kutu sobe blaženik je imao krletku s kanarincom, a svjedoci govore da je često svoje zatočeništvo uspoređivao sa zatočenim pticama. Čitav prostor zrači toplinom te svjedoči uspomenom i prenosi duboku vjeru i poruku iz mučeničkih Stepinčevih dana. Prostor je stalno otvoren za javnost i rado posjećen od svih štovatelja blaženog Alojzija Stepinca.
Blaženi kardinal Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac bio je zagrebački nadbiskup, kardinal i mučenik. Bio je čovjek nepokolebljive, duboke i žive vjere, nade i ljubavi te potpunog predanja Bogu. Vjera ga je pokretala, iz nje je crpio snagu za život i rad. Zauzimao se za jedinstvo među ljudima, pozivao na praštanje i pomirenje, na ljubav i molitvu za neprijatelje. Njegovo mučeništvo za vrijeme komunizma, hrabrost i postojana vjera u Krista učinili su ga glasovitim u cijelom svijetu.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata prosvjedovao je protiv progona Židova i Srba i provedbe rasnih zakona te je spasio brojne Židove i Srbe. U govoru ispred zagrebačke katedrale 31. listopada 1943. osudio je svaku diskriminaciju, rasnu, nacionalnu i vjersku, zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela. Nakon dolaska komunista na vlast, odbio je odvojenje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Vatikana. U montiranom procesu, osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Pet godina proveo je u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. do svoje smrti 10. veljače 1960. godine u kućnom pritvoru u Krašiću.
Rođen je 8. svibnja 1898. godine u Krašiću gdje je i preminuo 10. veljače 1960. godine u kućnom pritvoru. Njegov grob u zagrebačkoj katedrali uvijek je privlačio vjerni puk, koji se ni u teško komunističko vrijeme nije sustezao na taj dan ispuniti prvostolnicu na misi zadušnici za svoga kardinala-mučenika. Stepinca je blaženim proglasio sv. Ivan Pavao II. i to 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, tijekom svoga drugog pohoda Hrvatskoj.