Svjetski dan beskućnika obilježava se 10. listopada, a toga dana organizacije iz čitavog svijeta, na različite načine provode aktivnosti s ciljem senzibiliziranja javnosti i ukazivanja na sve kompleksniju problematiku beskućništva i probleme beskućnika. Prema riječima izvršnog predsjednika Hrvatske mreže za beskućnike Zvonka Mlinara, beskućništvo je u Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, rastući socijalni problem.
Zvonko Mlinar već 42 godine radi u socijalnoj skrbi (Zavod za socijalnu zaštitu Grad Zagreba, Republički fond socijalne skrbi Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb i Hrvatska mreža za beskućnike), a trenutno je zaposlen u Hrvatskoj mreži za beskućnike (HMB) kao voditelj projekta “Nova perspektiva za beskućnike” dok volontira u funkciji izvršnog predsjednika HMB-a.
“Naša procjena je da je oko 2 tisuće apsolutnih beskućnika u Republici Hrvatskoj, znači onih koji prebivaju u prihvatilištima, na ulicama i u napuštenim objektima. Broj beskućnika se u odnosu na prošlu godinu nije povećao, ali ove zime očekujemo da će se broj povećati jer su cijene stanarina, režija i prehrambenih proizvoda porasle te oni koji su u riziku od beskućništva i primatelji socijalnih naknada mogli završiti u beskućništvu.”
Kako je naglasio Mlinar, misija HMB-a je “Nitko gladan, nitko bez krova nad glavom i nitko bez podrške”.
“To je ono što želimo da se svima osigura, da nitko nije bez osnovne prehrane, da nitko u Hrvatskoj ne bude bez nekog smještaja pa makar bio u prenoćištu ili prihvatilištu te nitko ne bude bez podrške, a tu mislim prvenstveno na pružanje pomoći starijima, onima sa psihičkim oboljenjima i onima s intelektualnim poteškoćama kako bi im se pomoglo da izađu iz začaranog kruga u kojem su se našli.”
HMB trenutačno provodi trogodišnji projekt “Nova perspektiva za beskućništvo” u okviru kojeg je provedeno sedam znanstvenih istraživanja. Kako je naglasio Mlinar, cilj projekta je da se povežu znanstvena zajednica, organizacije civilnog društva koje se bave beskućnicima kao i lokalna i regionalna samouprava za stvaranje novih uvjeta za beskućnike.
“Na temelju znanstvenih istraživanja radit će se smjernice za javne politike. U istraživanjima su uključeni donositelji odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, socijalni radnici, stručnjaci koi radi u prihvatilištima i prenoćištima kao i osobe koje ondje borave, osobe koje borave na javnim mjestima u napuštenim objektima i osobe koje žive u nesigurnim i neadekvatnim uvjetima stanovanja.”
Zvonko Mlinar je ustvrdio kako je među građanima posljednjih godina povećana svijest o problemu beskućništva u Hrvatskoj, ali donositelji odluka nisu osvijestili potrebu da je potrebno osigurati veću skrb za one najugroženije u našem društvu.
“Zahvaljujući građanima i njihovim donacijama možemo i pomagati beskućnicima. Posebno su se građani iskazali za vrijeme pandemije koronavirusa, posebice u Zagrebu kad im nisu bile dostupne neke pučke kuhinje. Pozivamo i ove godine građane da doniraju vlažne maramice jer beskućnici nemaju prilike gdje održavati svoju osobnu higijenu, a za zimu će nam biti potrebne vreće za spavanje”, poručio je Zvonko Mlinar iz Hrvatske mreže za beskućnike nadodavši kako beskućnicima pomažu i razne udruge.
Humanitarna udruga Savao hrani beskućnike utorkom i petkom na zagrebačkom Glavnom željezničkom kolodvoru
O beskućnicima brine i Humanitarna udruga Savao čija je redovita aktivnost izlazak na područje Glavnog željezničkog kolodvora u Zagrebu kako bi beskućnicima u noćne sate pružili okrjepu putem “Putujuće pučke kuhinje” koja dolazi utorkom i petkom od 22. studenog 2017. godine. Matea Pavlović već drugu godinu volontira u toj udruzi, a započela je s volontiranjem tijekom pandemije koronavirusa kad su joj druge aktivnosti bile prekinute.
“Htjela sam pokloniti svoje vrijeme te sam na prijedlog sestrične došla u kontakt s HU Savao. Ostala sam ondje jer sam otkrila kako je to mjesto gdje se osoba može darivati čovjeku. Prije svega je važna molitvena snaga na koju se oslanjamo i Bog je na prvom mjestu što je meni izuzetno važno. Na kolodvoru i okolici se susrećemo s beskućnicima, mladima i starima, te im podijelimo sendviče, čaj, kavu te odjeću, obuću, deke ili vreće za spavanje, ovisno o primljenim donacijama, a potom ostajemo u druženju i razgovoru s njima. Taj poklon paket nam osigurava kontakt s ljudima i želimo da se osjećaju voljeno i prihvaćeno. Želimo im dati do znanja da postoje ljudi koji žele čuti njihove probleme”, istaknula je Pavlović.
Kako je naglasila Matea Pavlović, uz “Putujuću pučku kuhinju” postoji i tim “Izviđača”.
“Nalazimo se svakog 22.-og u mjesecu i idemo ravno na teren, odnosno ljudima koji se nalaze u vagonima i napuštenim zgradama te gdje god se oni nalazili. To vrijeme provodimo s njima kako bi ih poslušali i pokušali im što konkretnije im pomoći.”
Naša sugovornica je naglasila kako postoji i “Molitveni tim” koji moli dok se pripremaju paketi za beskućnike utorkom i petkom u kapelici u prostorima udruge u cilju da sve što čine bude napravljeno s ljubavlju i da bude blagoslovljeno.
“Također pomažemo i nekoliko obitelji te im donosimo potrebne namirnice i drugo što im je potrebno. Trenutno izrađujemo i krunice za naše tradicionalno hodočašće u Mariju Bistricu koje će se održati 23. listopada. To je hodočašće na kojem sudjeluju naši volonteri i korisnici. Imamo zajedničku misu, ručak i križni put. Tome se uistinu svake godine svi veselimo. To je dan kad cijeli dan provedemo zajedno i uistinu je doživljaj. Pozivam sve koji su u mogućnosti da nam doniraju piće, voće ili hranu kako bi pripremili lunch pakete za taj dan”, istaknula je Pavlović.
Humanitarna udruga Savao planira i osnovati rehabilitacijsku kuću za beskućnike, po uzoru na jednu takvu u Meksiku. Trenutno postoji zemlja i dvije kuće koje trenutno renoviramo u Gornjem Viduševcu. Tamo je zamišljeno imati samo-održivu zajednicu za beskućnike kako bi im se pružio novi život. Uz kuću se nalazi i zemlja na kojoj je planiramo osnovati poljoprivredno gospodarstvo od čega bi se ta kuća prehranjivala.
Više o Humanitarnoj udruzi Savao doznajte na njihovoj Facebook stranici.