Budi dio naše mreže

"Bernardinov lekcionar 1495" - Prva hrvatska knjiga na latinici proizašla iz pera franjevca Bernardina Splićanina

Znanstvenici iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Vuk Tadija Barbarić i Kristina Štrkalj Despot priredili su izdanje Bernardinova lekcionara iz 1495. Riječ je o prvoj datiranoj hrvatskoj tiskanoj latiničnoj knjizi – inkunabuli. Kako ističe Vuk Tadija Barbarić Bernardinov lekcionar iznimno je važan za prenošenje biblijskoga teksta.

/ at

Prva datirana hrvatska tiskana latinična knjiga “Bernardinov lekcionar 1495.” objavljena je u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba, prenosi HINA. Riječ je o modernoj transkripciji kapitalnog izdanja i iznimno vrijednom prinosu proučavanju povijesti hrvatskoga jezika, koji je nakon 525 godina dostupan stručnjacima i ljubiteljima hrvatskoga jezika, kaže se u priopćenju Instituta. Za tisak su ga priredili institutski znanstvenici Vuk-Tadija Barbarić i Kristina Štrkalj Despot. “Bernardinov lekcionar” iz 1495., poznat i kao “Lekcionar Bernardina Splićanina”, prva je hrvatska datirana tiskana knjiga na latinici (inkunabula). Lekcionari su zapravo zbirke biblijskih tekstova koji se čitaju na misi, poredani tako da odgovaraju crkvenoj godini.

Vrlo utjecajan biblijski tekst.

Knjiga je pisana vrlo lijepim i dotjeranim narodnim čakavskim jezikom, čime je bila u skladu s onodobnim europskim renesansnim nastojanjima da se književnost, pa i liturgija i biblijski tekstovi, približe narodu, kaže se u priopćenju i dodaje da je u tom smislu idealna za ispunjavanje temeljnih zadaća Instituta. Cilj je ovoga institutskoga i općenito filološkoga posla dakako sačuvati ta pojedinačna djela za buduće generacije, ali svakako i na temelju filološke obrade velika broja takvih tekstova i uporabom suvremenih jezičnih tehnologija omogućiti točnije i mnogo potpunije opise razvoja hrvatskoga jezika – njegova rječničkoga blaga i njegova gramatičkoga sustava.

“Bernardinov lekcionar neizmjerno je važan, ponajviše za prenošenje biblijskoga teksta, biblijske riječi. On je na neki način sumirao tradiciju koja je postojala prije njega, koja je bila rukopisna i to na tradiciju pisanja biblijskog teksta narodnim jezikom. Nakon njegova tiska koji je bio krajem 15. stoljeća, više manje gotovo svi tekstovi u 16. stoljeću su se temeljili upravo na tom lekcionaru”, naveo je za u HKR-ovim “Kulturnim minutama” Vuk Tadija Barbarić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, istaknuvši kako je Bernadinov kolekcionar jedan jako utjecajnim prije svega, biblijski tekst.

“Ova transkripcija, priređena prema nešto suvremenijim načelima, koju sam sam priredio s kolegicom Kristinom Štrkalj-Despot, mnogo je lakša za čitanje i čitatelji će, pogotovo oni koji poznaju čakavsko narječje, prepoznati da jako dobro mogu razumjeti taj tekst, iako je ovisan o latinskom predlošku”, objasnio je Barbarić.

Bernardin Splićanin zapravo je fra Bernardin Drivodilić podrijetlom s otoka Brača, koji je bio redovnik samostana sv. Frane u Splitu. Važnost ove knjige bila je u tome što je postala podloga za tradiciju prevođenja Biblije na hrvatskom području. Njegova izdanja prepisivala su se i prilagođavala štokavskomu i kajkavskomu narječju, zbog čega se može reći da je riječ o prvoj knjizi koja je na taj način ujedinila hrvatska narječja.

Foto: Facebook Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja