O tome što smo jeli u prošloj godini, koliko je to bilo pravilno, zdravo i kako se dovesti u red u 2024. godini u Argumentima HKR-a u utorak 9. siječnja, govorile su liječnica Nika Šlaus iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo; Helena Križan, socijalni pedagog, voditeljica Odsjeka za praćenje odrednica tjelesnog zdravlja u Službi za promicanje zdravlja HZJZ-a te Andreja Čondor, magistrica nutricionizma.
Nema zdrave i nezdrave hrane, već pravilne i nepravilne prehrane, podsjetila je socijalna pedagoginja Križan pa dodala da je olako proglasiti neku hranu lošom i nezdravom, a drugu dobrom i zdravom.
Da netko tri dana jede samo brokulu, koju bismo svi proglasili zdravom, to i dalje nije pravilna prehrana.
„Sva hrana koja se nalazi na policama u trgovinama trebala i morala bi biti zdravstveno ispravna, postoje službe koje o tome brinu. Međutim, treba obratiti pažnju na pravilnu prehranu. Prehrana nije samo hrana koju jedemo, već su to i količine hrane koje jedemo, omjeri u kojima ih jedemo, vrijeme kada ju jedemo, dakle, navike vezane uz pripremu hrane, uz objedovanje i redovitost prehrane“, objasnila je socijalna pedagoginja Križan.
Možemo pomisliti: ‘Treba jesti samo ove dobre namirnice, a izbjegavati ove loše’. „To nam onda može biti teško primjenjivo, a možemo razviti i nezdrav odnos prema hrani pa nam određena hrana postaje izvor krivnje, srama i osjećamo se loše većinu dana jer ne pratimo zadana načela“, dodala je.
Istraživanja pokazuju da je hrana pripremljena kod kuće i koja se konzumira za obiteljskim stolom često nutritivno bogatija od hrane koja se naručuje iz dostavnih servisa, dostavlja iz restorana, objeduje vani ili kupuje polugotova, procesuirana, istaknula je Križan.
Foto: HKM // Helena Križan , Nika Šlaus, Andreja Čondor i Branimir Gubić.
„Za vrijeme pandemije koronavirusa, značajno se povećao broj obitelji koje su konzumirale obroke kod kuće. Kad se promijenilo okruženje, obitelji su pronašle vrijeme za zajednički obrok, da zajedno razmišljaju o hrani i da je zajedno konzumiraju“, primijetila je HKR-ova gošća.
Istraživanja pokazuju da je hrana pripremljena kod kuće i koja se konzumira za obiteljskim stolom često nutritivno bogatija od hrane koja se naručuje iz dostavnih servisa.
Svaku namirnicu možemo bolje prilagoditi našem organizmu, kazala je magistra nutricionizma Čondor osvrnuvši se na hranu koja se u blagdansko vrijeme našla na obiteljskim stolovima.
„Kod unosa ugljikohidrata mlince, tako omiljene u našem narodu, koji nisu previše hranjivi, pogotovo ako su još natopljeni u velikoj masnoći od pečenja, možemo zamijeniti rižom koja je hranjivija. U našu prehranu možemo uvrstiti i mahunarke koje su često bile dio tradicionalnih blagdanskih stolova“, savjetovala je pa kazala da i francusku salatu možemo učiniti manje kaloričnom ako umjesto majoneze u nju stavimo grčki jogurt.
Da bi se uvjeti izjednačili u svim školama treba ići prema tome da je i obrok u školi važna odgojno-obrazovna stavka.
Uz pravilnu prehranu, napomenula je dr. Šlaus, važna je i redovita tjelesna aktivnost, pa više rekla o nacionalnom programu „Živjeti zdravo“ koji je nedavno završio u školama i vrtićima.
„Napravljene su smjernice, brošure i plakati koji su distribuirani po većini škola, a grafički i sadržajno prilagođeni su djeci. Poanta je bila da oni sami to čitaju i listaju i da tako usvoje neke nove navike. Svjesni smo toga da i dalje postoje razlike između škola i vrtića. Da bi se uvjeti izjednačili u svim školama treba ići prema tome da je i obrok u školi važna odgojno-obrazovna stavka i da škole koje imaju adekvatne uvjete porade na tome da pruže adekvatnu prehranu svojim učenicima“, rekla je dr. Šlaus.
Savjetovalište za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo svim zainteresiranima nudi stručne konzultacije, a informacije možete dobiti klikom na poveznicu. Uz to, savjete stručnjaka moguće je čuti i u HKR-ovoj emisiji „Zdravi tanjur“ koja se emitira utorkom od 16.30 sati.