Portal "Najdoktor" već deset godina objavljuje popis najboljih liječnika u Hrvatskoj. Izbor najboljih liječnika provode pacijenti, a kriteriji prema kojima su liječnici izabrani među najbolje su ukupan broj komentara, odnos broja pozitivnih i negativnih komentara te kvaliteta samih komentara.
U Argumentima su u utorak 16. siječnja, o ovoj temi govorili doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije u Klinici za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“ u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD), Anja Sesar, dr. med. dent., specijalist endodoncije i restaurativne stomatologije i prof. dr. sc. Edvard Galić, predstojnik Klinike za unutarnje bolesti KB Sveti Duh.
Najdoktor Galić kazao je kako se njegovo ime na istoimenom portalu nalazi već deset godina, ali da u početku na nominaciju nije obraćao previše pažnje. Kad bi mu netko i javio da se njegovo ime pojavilo na portalu “Najdoktor”, on bi, kaže, samo nastavio raditi svoj posao. “Ono što je bitno je što mi kao ljudi i liječnici kroz život svjedočimo. Uvijek volim reći studentima: Svi koji vam dođu na vrata, došli su s nekim razlogom, nemojte ih vratiti”, rekao je.
Što sam stariji, to sam Bogu zahvalniji da se bavim ovim pozivom. Životno ispunjenje je da dotičete ljude koji su njemu najbliži.
Kazao je kako je s godinama još više prigrlio svoju profesiju. “Što sam stariji, to sam Bogu zahvalniji da se bavim ovim pozivom. Životno ispunjenje je da dotičete ljude koji su njemu najbliži. One koji su u svojoj elementarnoj potrebi. Ima li što ljepše, nego kada radite svoj posao i podižete obitelj, a s druge strane, dotičete ljude koji su bolesni i srećete ih kroz život kasnije, radosni što ste za njih nešto učinili”, objasnio je.
Bio bih sretan kada bi se zdravstvenim sustavom koji je javno dobro, netko ozbiljnije pozabavio jer tada bismo dobili više kao društvo.
Liječnik u rukama ima puno toga i mora donositi odluke koje nemaju odgodu, dodao je dr. Galić. Zbog vrlo zahtjevnih procesa rada, ali i zbog broja prekovremenih sati zdravstveni djelatnici akumuliraju stres što uzrokuje fizičke i duševnih posljedice. “Sjećam se svojih kolega koji su radili intenzivnu medicinu. Većina njih završila je svoj život puno ranije nego što je očekivano. A kako se nositi sa stresom? Tjelovježba je važna, priprema organizma je važna, prehrana, ugodno društvo i atmosfera, komunikacija. Za vjernika, to je naravno, molitva, duhovni rast”, zaključio je.
Foto: HKM / prof. dr. sc. Edvard Galić, dr. med. dent. Anja Sesar, doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, i Diana Tikvić
Proglašenje najdoktoricom 2023. komentirala je i dr. Sesar. “Za mene je to velika čast, i osjećam prema tomu zahvalnost. To mi je poticaj za dalje, ali i odgovornost. Postoje lakši i teži dani, ali prije svega, treba biti čovjek, dati maksimalno od sebe i pristupiti poslu odgovorno i profesionalno”, istaknula je.
Dr. Čivljak rekao je više o djelovanju Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD) kojim predsjeda. “HKLD postoji da se kroz međusobno davanje i podupiranje članovi društva izgrade u bolje ljude i bolje doktore te da budu izvrsniji u davanju bolesnicima”, objasnio je.
Za kvalitetnu komunikaciju potrebno nam je vrijeme da možemo iskazati da nam je do drugoga stalo. To se u odnosu pacijenta i zdravstvenog djelatnika uvijek osjeti.
Osvrnuo se i na odljev zdravstvenih djelatnika iz Hrvatske u posljednjih deset godina uključujući i liječnike. To je, smatra, rezultat nezadovoljstva njegovih kolega, ali ne samo visinom plaća, već i količinom posla, infrastrukturnim i timskim uvjetima rada.
“Bio bih sretan kada bi se zdravstvenim sustavom koji je javno dobro, netko ozbiljnije pozabavio jer tada bismo dobili više kao društvo i onda bismo i mi kao seniori prenosili osjećaj zadovoljstva na mlađe ljude koji nam dolaze u naše radne sredine i zadržali ih da ostanu tu gdje su se rodili i educirali jer mi smo njihovi nastavnici i učitelji. Najgore mi je kada prepoznate nekog mladog studenta, osjetite neki klik između vas i njega i pred kraj studija mu ponudite da razmisli o specijalizaciji s kojom se vi bavite, a on vas obavijesti da ima već dogovoren posao u inozemstvu Još nije diplomirao, ali jednom je nogom već u inozemstvu”, naglasio je dr. Čivljak.
Kao pozitivan pomak u obrazovanju budućih zdravstvenih djelatnika dr. Čivljak prepoznaje uvođenje komunikacijskih vještina u nastavu.
“Problemi često proizlaze iz međusobnog nerazumijevanja. Ponekad ne razumijemo što pacijent od nas hoće, a pacijent ne razumije nas. Za kvalitetnu komunikaciju potrebno nam je vrijeme da možemo iskazati da nam je do drugoga stalo. To se u odnosu pacijenta i zdravstvenog djelatnika uvijek osjeti. Ponekad neverbalna komunikacija vrijedi tisuću riječi”, zaključio je.