Za mjesec dana oko 40 tisuća učenika osmih razreda pisat će nacionalne ispite, a od ove godine nacionalne ispite pisat će i svi učenici četvrtog razreda, njih oko 37 tisuća. Eksperimentalna provedba nacionalnih ispita započela je 2022. u 81 hrvatskoj školi, a pravilo je u da se oni provode na kraju jednog ciklusa obrazovanja. U Hrvatskoj to znači na kraju četvrtog i osmog razreda osnovne škole.

O svrsi nacionalnih ispita više je kazao Filipović. “Cilj nacionalnih ispita je da vrednujemo trajno stečena znanja. Za njih ne treba pripremati učenike jer želimo sliku realnog stanja na temelju koje ćemo analizom ispita uvidjeti u kojim nastavno-obrazovnim područjima su učenici manje ili više dobri”, poručio je.

Osim iz Hrvatskog jezika, nacionalni ispiti za četvrtaše provodit će se iz Matematike i Prirode i društva. Tri ispita ne zvuči tako strašno kao što može zvučati osam.

Za učenike i njihove roditelje, dodao je Filipović, nacionalni ispiti su korisni jer će učenici koji im pristupe moći vidjeti jesu li ispod ili iznad nacionalnog prosjeka. “Imamo analize iz županija i nacionalnim ispitima dobili već sada dobili smo razvidnu sliku hrvatskog obrazovnog sustava i u tom pogledu više nema nagađanja je li on dobar ili manje dobar”, zaključio je ravnatelj NCVVO-a.

Cilj nacionalnih ispita je da vrednujemo trajno stečena znanja. Za njih ne treba pripremati učenike jer želimo sliku realnog stanja.

Nacionalni ispiti ispituju ono što je zadano ishodima u trenutačnom kurikulu, rekla je profesorica Kolar Billege. “Kad rezultati budu komunicirani, bit će važno primijetiti što to u prosjeku naša djeca teže dosežu. Oni su pokazatelj kojim ih ishodima možda ne dovodimo, odnosno što treba učiniti da bi se to uspješno dosegnulo”, objasnila je pa dodala da oni trebaju pokazati i jesu li nam vanjski uvjeti ujednačeni odnosno imaju li djeca jednaku mogućnost dosezanja ishoda u svim našim školama.

Obrazovni sustav je dobar, ako je razlika između najbolje i najlošije škole što manja, odnosno između najbolje i najlošije županije.

Rezultati nacionalnih ispita ne utječu na zaključnu ocjenu, a zasad ni na upis u srednju školu, no motivacija učenika za njihovu pripremu nije na odmet jer u budućnosti bi se to moglo promijeniti. “Zakonski nije moguće da rezultat nacionalnih ispita koji je ishod četverogodišnjeg obrazovanja na kraju utječe na zaključnu ocjenu na kraju četvrtog ili osmog razreda.

Foto: HKM / Perica Vulić Vočanec, Vinko Filipović, Martina Kolar Billege i Katarina Varenica

U NCVVO-u stvaramo sve provedbene pretpostavke u pripremi škola pa da ih, kad obrazovna politika to odluči, možemo primijeniti kao jedan od kriterija za upis. Komuniciram s učiteljima i ravnateljima i jako puno je onih koji zagovaraju da u nekom trenutku to i bude”, istaknuo je Filipović.

Nacionalni ispiti pomoći će ujednačiti obrazovni sustav, složili su se sugovornici. “Obrazovni sustav je dobar, ako je razlika između najbolje i najlošije škole što manja, odnosno između najbolje i najlošije županije”, naglasio je Filipović.

Dio otpora prema nacionalnim ispitima koji pruža učiteljska struka, moguć je zbog straha da će na vidjelo izaći kvaliteta njihovog rada s djecom, smatra profesorica Kolar Billege. “Nacionalni ispiti uvedeni su prije dvije godine i taj strah pomalo jenjava zato što nam okolnosti postaju poznate. Stres se smanjuje. Učitelji sada znaju otprilike koja se znanja od učenika očekuju i znaju kako će tome pristupiti, ali od prvog razreda osnovne škole”, istaknula je.

Vulić Vočanec otkrila je kako će izgledati polaganje nacionalnih ispita za učenike osnovnoškolaca četvrtoga razreda. “Osim iz Hrvatskog jezika, nacionalni ispiti provodit će se iz Matematike i Prirode i društva. Tri ispita ne zvuči tako strašno kao što može zvučati osam”, našalila se. S druge pak strane, osmaši polažu Hrvatski i strani jezik, Matematiku, Biologiju, Geografiju, Fiziku, Kemiju i Povijest.