Đurđica Mostarčić, u ime udruge Obitelji 3+ koja zastupa više od 96.000 obitelji s troje i više djece, kazala je da je jedno od područja kojima se bave i ljetovanje višečlanih obitelji. Iako primjećuje da društvo ipak reagira i mnogi partneri surađuju s njima u pružanju usluga obiteljima, naglašava i problem stigmatizacije: „Mislim da višečlane obitelji danas nisu siromašne, iako društvo tako smatra, držeći da imaju probleme i da si ne mogu priuštiti odmor. To jednostavno nije točno. Naime, danas se jako puno visokoobrazovanih ljudi odlučuje na djecu, te obitelji imaju i ljetovanja i zimovanja, imaju kvalitetno provedeno vrijeme; zato je vrijeme da odstupimo od takvog stajališta.“

Mislim da je najveći problem društva što ne prepoznaje da smo danas ipak odmakli od takvog poimanja višečlanih obitelji.

Obitelji uvijek traže najbolju kombinaciju

S time se složila i Zorka Pivac, majka osmero djece, ističući da su problemi koje jedna višečlana obitelj ima jednaki kao i u manjim obiteljima. Što se tiče ljetovanja, kazala je da kod biranja smještaja, također kao i u manjim obiteljima, želi da su zadovoljene sve komponente koje djeci i roditeljima pružaju dostojanstven odmor: „Važno je kakav je smještaj, ima li sadržaja za djecu, je li riječ o punom ili polupansionu. Ako odsjedamo u nekom samostanu, važna nam je i duhovna komponenta a, naravno, važna nam je i cijena. Sve gledamo, pa onda kombiniramo što nam je najvažnije i što si možemo priuštiti.“

Na pitanje kako komentira činjenicu da neki samostani imaju nepristupačne cijene za višečlane obitelji kazala je: „Očekivala bih od naših župnika, upravitelja, provincijala, gvardijana da budu pošteni i pravedni upravitelji koji će biti u miru s Bogom i iz toga crpiti jakost i snagu za upozoravanje svoga naroda koliko je važno donirati za Crkvu.“

Svi bismo trebali biti svjesni da je jako važno donirati novce Crkvi – ako smo kršćani koji idu u crkvu i vjeruju u Boga. Tada bi upraviteljima bilo puno lakše, što se tiče cijene, izići u susret velikim obiteljima.

Đurđica Mostarčić, fra Vitomir Glavaš, Zorka Pivac i Branimir Gubić

Iskustva samostanskih domaćina

Fra Vitomir Glavaš, gvardijan Samostana sv. Frane u Cresu, koji ljeti otvara svoja vrata za boravak katoličkih obitelji uz pristupačnu cijenu, komentirao je što bi se dogodilo kad bi i njihov samostan pratio moderne cjenovne trendove iznajmljivanja: „Smatramo da primamo puno blagoslova i puno dobra kroz ovaj vid otvorenosti za obitelji i za pojedince uz jednu skromniju naknadu, ali ipak ostavljajući mogućnost našim vjernicima da ljetuju. Tako da ne dijelim stavove, mišljenja ili pozicije onih koji ‘nabildaju’ cijene, jer samim time vi selektirate vrstu i kategoriju gostiju koje primate. Ako se još k tome reklamirate preko neke platforme, dužni ste primiti svakoga, poštivati njihove zahtjeve i niste više gospodar svoje kuće. Unutar kuće se unosi nemoral i svašta drugo, ne možete više to kontrolirati i to postaje dosta opasno.“

Nikada ne želimo izgubiti iz vida da smo mi samostan i to svim ljudima želimo posvijestiti – vi dolazite u naš dom, u redovničku zajednicu. Ne želimo to ljudima nametati kao poseban privilegij, ali u smislu dostojanstva koje trebaju poštovati – to da.

Uz stigmu koja prati višečlane obitelji, Zorka Pivac je istaknula još jednu predrasudu, a to je da majke više djece nemaju vremena za sebe: „Imam sve vrijeme ovoga svijeta koje mi je Bog dao samo za sebe, a kako ću raspolagati tim vremenom, to ja odlučujem u svojoj slobodi. Svoje sam vrijeme poklonila i vratila dragom Bogu, a On me usmjerava na obitelj, na djecu, na moje bližnje i daljnje. Kao i svaki drugi čovjek, imam se potrebu odmoriti i u svakodnevici, i za vikend i za vrijeme godišnjih odmora, tako da uvijek iskoristim taj odmor i vrijeme za sebe, jer mi je zaista potrebno. Kad je mama sretna i zadovoljna, onda su i svi ostali doma sretni i zadovoljni.“

Važnost odmora

Na pitanje zašto je važno predahnuti od svakodnevice i koji su pozitivni učinci odmora, fra Vitomir je zaključio: “Iznimno je i višestruko važno odmoriti se. Tu nam i psihologija može jako puno reći, pa i liječnička struka. Apsolutno se slažemo da odmor ima pozitivne učinke na emocionalne i socijalne odnose, na produktivnost na poslu. Danas je čovjek toliko izneređen brzinom življenja da već sama činjenica da smije stati i odvojiti se od svoje rutine – ima pozitivne učinke.”

Već i planiranje godišnjeg odmora ima efekt na čovjekovu mirnoću, karakter i raspoloženje.

Mnoštvo studija pokazuju da je, nakon godišnjeg odmora, efikasnost na poslu povećana za 40 posto i traje mjesecima nakon povratka s odmora. “Socijalizacija s ljudima i s bližnjima puno je intenzivnija, ljepša i opuštenija. Dakle, različiti su terapeutski učinci odmora, duhovni i duševni“, zaključeno je u emisiji.