Ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije s. Jelena Lončar podsjetila je da su četiri ključne riječi za četiri adventske svijeće – ljubav, radost, nada i mir.

To je ono na što svatko od nas pozvan, ne samo u vremenu adventa i Božića, nego kroz cijelu godinu, ali osobito u ovim jakim vremenima, donositi ljudima oko sebe. To je ujedno i poslanje Caritasa – donositi ljudima ljubav, nadu i radost kroz naše aktivnosti i prisutnost naših zaposlenika i volontera. Moramo ljudima pokazati da u ovo predbožićno vrijeme nisu sami, da netko misli na njih, ali i da mi koji nešto činimo, budemo iznutra ispunjeni radošću jer smo napravili dobro djelo za nekoga u potrebi”, naglasila je s. Jelena.

Karmelićanin i župnik župe Uznesenja BDM u Remetama o. Antonio Mario Čirko dodao je da advent označava posebno vrijeme koje nam nagovještava jedan poseban dolazak. “I Katekizam Katoličke Crkve nas podsjeća na dvije stvari – na samu proslavu Isusovog rođenja, ali i na Isusov dolazak na kraju vremena. Zato je razdoblje došašća početak nove liturgijske godine koje nam govori o posebno milosnom Božjem vremenu u kojemu čovjek treba preispitati svoj život kako bi bio bolji ne samo sebi, nego osobito prema drugima”, dodao je o. Čirko.

I Katekizam Katoličke Crkve nas podsjeća na dvije stvari – na samu proslavu Isusovog rođenja, ali i na Isusov dolazak na kraju vremena.

Zornice su kod nas poprimile uistinu posebno značenje i posebno bogatstvo. Ako gledate samo hrvatski rječnik, za zornicu u drugim zemljama postoji drugi naziv, jer nemaju taj originalni naziv. A zornica nas podsjeća upravo na tu budnost iščekivanja, da nas božićno vrijeme ne dočeka nespremne. U vremenu zornica ljudi osjećaju potrebu pročistiti svoju dušu i zato je u ovom vremenu jako dobro voditi računa i o različitim duhovnim obnovama.

Sve to je kod nas oblikovalo specifičnu hrvatsku kulturu koja je primanjem kršćanske vjere davno dobila još jedan segment koji je obogatio našu tradiciju.

Etnologinja iz Narodnog sveučilišta Dubrava dr. sc. Lucija Franić Novak objasnila je da se, gledamo li hrvatsku tradicijsku prošlost kroz kulturu i baštinu, može uočiti snažan utjecaj zapadnoeuropskoga kulturnog bazena. “S druge strane, na jugu imamo različite mediteranske utjecaje. Sve to je kod nas oblikovalo specifičnu hrvatsku kulturu koja je primanjem kršćanske vjere davno dobila još jedan segment koji je obogatio našu tradiciju”, dodala je Franić Novak.

Na kraju je s. Jelena Lončar upozorila da Europa, kao kolijevka kršćanstva, ima sve manje veze s kršćanstvom.

Cijelu emisiju poslušajte ovdje!