Debljina je kronična nezarazna bolest

Definirajući debljinu dr. Dora Bukal je istaknula da upravo ona dovodi do mnogih drugih bolesti: „Debljina je kronična nezarazna bolest i jedan od najvećih javnoznanstvenih problema današnjeg doba, a definira se kao kompleksna multifaktorska bolest koju karakterizira prekomjerno nakupljanje masnog tkiva u organizma. Ne samo što je kronična nezarazna bolest, nego, najčešće, dovodi i do mnogih drugih nezaraznih bolesti: šećerna bolest, povišeni krvni tlak, kardiovaskularne bolesti, razni mentalni poremećaji i dr.” istaknula je dr. Bukal.

U emisiji je naglašeno kako je jedan od najčešćih parametara koji se koristi za određivanje debljine indeks tjelesne mase koji se određuje tako da tjelesnu masu osobe u kilogramima podijelimo s tjelesnom visinom osobe u metrima na kvadrat. Dobiveni broj se smješta u jednu od četiri kategorije: pothranjenost, normalna tjelesna masa, prekomjerna tjelesna masa i debljina, kaže voditeljica Odsjeka za praćenje i prevenciju debljine Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a.

Ne postoji zdrava i nezdrava hrana

Magistrica nutricionizma Tamara Ciko govorila je o djelovanju Savjetovališta za prehranu Doma zdravlja u Zagrebu te o pristupačnosti i otvorenosti svima koji se zanimaju bilo za problem s debljinom ili općenito informiranje s načinom izmjene prehrane.

Argumenti HKR-a

Ciko je naglasila da su vrata njihovog Doma zdravlja uvijek otvorena: “Čak nam dolaze i neki pacijenti koji godinama nisu dolazili jer, odlučili su provjeriti kakvo je stanje. Žele nastaviti ili im treba novi vjetar u leđa.” Govoreći o pravilnoj prehrani, magistrica Ciko napomenula je da termini zdrava i nezdrava hrana, nisu valjani, budući da sva dostupna hrana, u trgovinskim centrima ili na tržnicama, mora zadovoljavati tu normu, nego ističe: „Govorimo o pravilnoj i nepravilnoj prehrani to jest o prehrambenim navikama koje mogu biti bolje ili lošije.”

Osobi ne kažemo da je debela

Zbog osjetljivosti na svoje zdravstveno stanje, bolest ili debljina, teško se komuniciraju, zbog čega je neophodno paziti na rječnik koji koristimo kada govorimo o tim osobama ili kada im se obraćamo, istaknula je dr. Bukal: „Osobi ne kažemo da je debela. Kažemo da je to osoba s debljinom odnosno s prekomjernom tjelesnom masom. To je prvenstveno osoba koja ima zdravstvenu dijagnozu, a debljina je određeno zdravstveno stanje.” Voditeljica Odsjeka za praćenje i prevenciju debljine Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a osvrnula se i na stigmatizaciju takvih osoba: „Osobe koje imaju problem debljine znaju biti dosta stigmatizirane u društvu i samim time je narušeno njihovo psihičko zdravlje što je, ujedno, razlog da ne javljaju toliko često liječnicima.”

Dugogodišnja aktivistica Sonja Njunjić, ujedno i predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine zaključila je da društvo jednostavno zanemaruje ovaj izrazito veliki problem te da se ne ulaže dovoljno za prevenciju. S obzirom da se Hrvatska, uz Maltu, zbog 65% odraslih osoba koje imaju problema s prekomjernom tjelesnom masom, istaknula je: „Čovjek je izbezumljen i ne zna koga će poslušati. Ljudi dolaze po pomoć. Ne treba ih prisiljavati na nagle promjene, jer čovjek je čovjek. Što mu više zabraniš, on će to više htjeti. Čovjek treba biti osviješten.”

Cijelu emisiju pogledajte ovdje: