Što je državna matura? Koji su najveći strahovi učenika nelagodu prije ispita? Kako pristupiti i organizirati učenje? Jesu li potrebne posebne pripreme za maturu? Na ova i druga pitanja odgovor su davali: Ljuba Duvnjak, ravnateljica Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu, Ivana Jurić, psiholog i psihoterapeut, te Marko Nožica, direktor i suvlasnik portala gradivo.hr.
Državna matura je skup ispita koje učenici gimnazija obavezno polažu na kraju svog srednjoškolskog obrazovanja. Prof. Duvnjak istaknula je da je cilj državne mature provjera i vrednovanje postignutih znanja, vještina i sposobnosti učenika koje su stekli tijekom obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi prema propisanim nastavnim planovima i programima.
Govoreći o najvećim strahovima učenika vezanih za maturu, postavlja se pitanje zašto se učenici boje te kakav je utjecaj straha na rezultate koje ostvaruju? Jurić je istaknula da od osnovne pa do kraja srednje škole, kraj školske godine djeci i mladima nosi izvjesno opterećenje, pritisak, uznemirenost i zabrinutost. Uvijek primjećujemo krajem školske godine povećanu brigu kod djece i mladih, posebno maturanata zbog završnih ocjena, ispitivanja, očekivanja i reakcije roditelja, zbog čega se javlja određeni strah, tjeskoba i uznemirenost.
Polaganje državne mature predstavlja vrlo važan korak za maturante, utječe na upis fakulteta i realizaciju željenih izbora, pa tako vrlo često čujemo od maturanata da ih je „preplavio“ osjećaj straha i tjeskobe jer misle da neće uspjeti položiti maturu, „upasti“ na fakultet prvog izbora, da će razočarati roditelje, pokazati se neuspješnima u odnosu na druge, imati upropaštenu budućnost ili „zaglaviti“.
Polaže spreman, ne samo pametan.
Važnost redovitog učenja
Znamo da umjerena razina stresa dovodi do optimalnog uspjeha u rješavanju mentalnih zadataka i da blaga uznemirenost može biti motivirajuća, usmjeriti našu pažnju na problem ispitnih pitanja i konačno dovesti do zadovoljavajućeg postignuća. No, isto tako znamo da ukoliko je intenzitet uznemirenosti i straha velik i čest postat će otežavajući za uspješno rješavanje zadataka i može negativno utjecati na uspjeh i učinkovitost.
Često čujemo od maturanata da ih je „preplavio“ osjećaj straha i tjeskobe jer misle da neće uspjeti položiti maturu, „upasti“ na fakultet prvog izbora, da će razočarati roditelje, pokazati se neuspješnima u odnosu na druge, imati upropaštenu budućnost ili „zaglaviti“.
Prof. Duvnjak ističe da priprema za državnu maturu započinje u 1. razredu gimnazije i ako se sustavno i kontinuirano radi onda će se izbjeći taj stres. Problemi nastaju ako se odgađa kontinuirani rad. Učenici također ne znaju što bi studirali.
Nožica je govorio o portalu gradivo.hr na kojem se mogu pronaći riješeni zadatci iz svih matura posljednjih dvanaest godina. Također pomaže učenicima da se fokusiraju na zadatke koji su im najbitniji. Govoreći pak o poteškoćama s kojim se učenici javljaju, gđa Jurić je istaknula da postoji i jedna zamka. Kod određene vrste učenika ta želja da bude savršeno, često postaje i blokada.
Na kraju je prof. Duvnjak poručila da treba temeljito raditi, ne očekivati od sebe da moraš biti na vrhu, nego slijediti svoje srce i želje, i onda će sve izaći na dobro. Ne treba raditi dramu od „neuspjeha” jer se on često pretvori u uspjeh.