Problem debljine, važnost prevencije, usvajanje zdravih prehrambenih navika i povećanje tjelesne aktivnosti bile su neke od tema Argumenata HKR-a u utorak, 6. prosinca.
Voditeljica Odsjeka za praćenje odrednica tjelesnog zdravlja u Službi za promicanje zdravlja HZJZ-a i socijalna pedagoginja Helena Križan naglasila je da je debljina bolest sama po sebi, a nije samo rizik za “visoki šećer” ili visoki krvni tlak. Dodala je da debljina nema jasan uzrok te da je karakterizira skupljanje masnog tkiva u tijelu. “Međutim, debljina se baš ne dijagnosticira, niti se u medicinskim krugovima percipira kao bolest, pa se niti ne liječi. Iako treba reći da postoje i lijekovi, različite kirurške metode, a najvažnija je stručna podrška koja, međutim, nije svima dostupna”, naglasila je Križan.
Podsjetila je da je najjednostavnije i najpoznatije mjerilo za prepoznavanje debljine indeks tjelesne mase (BMI) koji se izračunava omjerom mase i visine određene osobe. Ako je veći od 25, radi se o prekomjernoj težini, a ako je veći od 30, radi se o debljini. Naravno, postoje razlike od pojedinca do pojedinca, pa klinička razina ispitivanja ima svoja, detaljnija, mjerila.
Debljina je čimbenik koji značajno narušava zdravlje i vodi do brojnih drugih kroničnih nezaraznih bolest.
Križan je upozorila da je debljina uzrok mnogih drugih bolesti: “Najčešće govorimo o dijabetesu tipa 2, povišenom krvnom tlaku i povišenom kolesterolu. Zna se da debljina uzrokuje i značajan broj određenih sijela tumora. Dakle, debljina je značajan rizični čimbenik i za razvoj raka, kronične opstruktivne bolesti pluća i pogodna je za razvoj nekih mentalnih poremećaja i različitih poremećaja koštano- mišićnog sustava. Debljina je, dakle, čimbenik koji značajno narušava zdravlje i vodi do brojnih drugih kroničnih nezaraznih bolesti.”
Sve pada u vodu ako nemate pravu podršku oko sebe, ljude koji ti mogu pomoći u kritičnim trenucima.
Kineziolog i osobni trener Edin Mehmedović dodao je da pretilost za sobom povlači ogroman rizik za osobu kojoj prijeti. “Svojom ekspertizom i iskustvom pokušavamo, kroz trenažni proces, pomoći ljudima jer znamo da je tjelovježba jedan od najjačih alata u borbi s pretilošću. Naravno da je i pravilna prehrana itekako važan segment u tome. Dakle, tri stvari su u borbi protiv pretilosti, a to je oporavak, tjelesna aktivnost i dobar nutricionistički plan. Međutim, sve pada u vodu ako nemate pravu podršku oko sebe, ljude koji ti mogu pomoći u kritičnim trenucima kad se boriš s tako opakom bolešću kao što je pretilost.”
65% odraslih osoba u Hrvatskoj ima previše kilograma.
Od uzroka debljine, u emisiji su izdvojene ovisnost o hrani, mentalno i emocionalno zdravlje, individualna (ne)odgovornost, genetska predispozicija, navike kao dio socijalnog života, korištenje nekih lijekova… S obzirom da je debljina kompleksna bolest, sudionici emisije su pozvali da se pretile osobe ne osuđuje unaprijed, jer ne moraju nužno biti lijene i neodgovorne osobe te je nužna veća empatija prema pretilim osobama.
Škole i vrtići često nemaju uvjete za sport ili zdravu prehranu. A zdrav izbor uvijek mora biti lakši izbor.
Osvrćući se na činjenicu da 65% odraslih osoba u Hrvatskoj ima previše kilograma, kao jedan od problema u emisiji su spomenuta tzv. obesogena okružja, koja potiču razvoj debljine, a koja smo sami stvorili u društvu. Što se pak tiče prevencije debljine i edukacije u vrtićima i školama, Križan je dodala da mnogi sudionici odgojno-obrazovnog procesa o temi znaju puno teorije, ali treba stvoriti uvjete u kojima se to može i ostvariti. “Međutim, škole i vrtići prečesto nemaju uvjete za sport ili zdravu prehranu. A zdrav izbor uvijek mora biti lakši izbor”, rekla je Križan.
Križan je podsjetila i da je liječnička preporuka 30 minuta svakodnevne tjelesne aktivnosti, ali tek 20% Hrvata ispuni taj minimum. A to se lako može ispuniti aktivnim prijevozom na posao, vrtlarenjem, šetnjom s psom ili aktivnim igranjem s djecom… Za sve spomenuto potrebno je, gotovo nužno, izaći iz komforne zone. “Nudi se toliko sadržaja, videomaterijala, fitness, teretane na otvorenom… Loše vrijeme nije izgovor, ono postoji samo u nečijoj glavi!”, zaključio je Mehmedović, poručivši da život nema reprizu i da treba mudro birati kako živimo.
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje: