U povodu nedavnog događaja kada je, u sklopu inicijative „Prozor života“ udruge Betlehem, spašena prva beba, tri udruge - Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika, Hrvatski pokret za život i obitelj te Svjetski savez mladih Hrvatska - uputile su javna priopćenja. U njima snažno ističu važnost i opravdanost postojanja „Prozora života“ kao mjere koja doslovno spašava živote te upozoravaju da ni zakonski ni ideološki argumenti ne bi smjeli biti povod za ukidanje takve prakse.
U nastavku donosimo ključne naglaske iz njihovih reakcija.
U ime obitelji
Udruga U ime obitelji kao nositelj Hoda za život Hrvatska, zahvalna je za spašavanje života 10-dnevne djevojčice zahvaljujući gnijezdu za bebe, odnosno Prozoru života.
U posljednjih je godinu dana, navode u priopćenju, Udruga uputila više zahtjeva Ministarstvu zdravstva da se u saborsku proceduru uputi prijedlog zakona koji će trudnicama omogućiti anoniman porod u bolnicama, kao i uvođenje hitne zakonske novele kojom bi se određene bolnice u Hrvatskoj obvezale na otvaranje posebnih punktova, tzv. gnijezda za bebe, gdje će roditelji moći ostaviti svoju tek rođenu djecu za koju se ne mogu ili ne žele skrbiti.
Udruga je uputila više zahtjeva Ministarstvu zdravstva da se u saborsku proceduru uputi prijedlog zakona koji će trudnicama omogućiti anoniman porod u bolnicama
„U ime obitelji“ zatražila je od Ministarstva zdravstva da po modelu najboljih iskustava Austrije, Švicarske i drugih država poduzme sve korake kako bi se u svim bolnicama RH omogućio anoniman porod i kako bi se u sklopu bolnica otvorila tzv. gnijezda za bebe. „Sve države EU koje imaju osiguran anoniman porod i gnijezda za bebe potpisnice su svih međunarodnih konvencija o pravima djeteta, baš kao i Hrvatska“, navode.

Novorođenče / Foto: Pexels
Ovaj događaj pokazuje da gnijezda za bebe, odnosno „Prozor života“ nudi alternativu majkama i očevima koji se nalaze u teškoj situaciji. „Podsjećamo da je prije nešto više od godine dana, u svibnju 2024. u Zaprešiću pronađeno novorođenče staro sat do dva. Mali Ivan pronađen je u kanti za smeće, pothlađen. Život mu je spašen zahvaljujući odgovornoj reakciji dvojice mladića te brzoj i profesionalnoj intervenciji zdravstvenog osoblja.“
Time su ta djeca spašena od sudbina nalik onoj koju je doživio novorođeni dječak u Zaprešiću
„Opravdanost ovakvog zahtjeva dokazuje primjer Republike Austrije koja je instituciju anonimnog poroda uvela još 2001. godine. Od tada do 2019., tijekom 18 godina, u Austriji je zabilježeno 606 anonimnih poroda. Gotovo 35 anonimnih poroda godišnje. Time su ta djeca spašena od sudbina nalik onoj koju je doživio novorođeni dječak u Zaprešiću.
Premda se ovakvom regulativom djelomično krše prava djece da saznaju svoje podrijetlo, podaci da se u Austriji od uvođenja mogućnosti anonimnog poroda znatno smanjio postotak smrtnosti novorođenčadi te da istraživanja nisu zabilježila poteškoće u razvoju djece rođene u anonimnom porodu, ukazuju na nužnost implementacije ovih mjera i u Hrvatskoj“ naglasila je Željka Markić, izvršna direktorica U ime obitelji.
Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika
U priopćenju HKDPD-a ističe se kako je argumentacija protivnika „Prozora života“ primjer „mentalne gimnastike koja ne uspijeva proći test logike, prava i osnovne humanosti“. Ministarstvo je u svojem priopćenju navelo kako praksa „stavlja potrebu roditelja za anonimnošću ispred prava djeteta na identitet, podrijetlo i odnos s oba roditelja“.
Primjer „mentalne gimnastike koja ne uspijeva proći test logike, prava i osnovne humanosti
No, HKDPD upozorava na nelogičnost takvoga stava: „Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji (čl. 10, st. 2) iz 2012. legalno omogućuje da dijete nakon rođenja nema nikakav odnos s ocem, budući da donor sjemena nema nikakva roditeljska prava i dužnosti. U opisanom slučaju dijete nema odnos s oba roditelja, čime se očito krše prava djeteta na koja se Priopćenje poziva, što ukazuje na nedosljednost onih koji se pozivaju na to pravo u slučaju ‘Prozora života’“.
Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika podsjeća da je napuštanje djeteta kazneno djelo, ali ističe kako je „mjera ‘Prozora’ iznimna mjera prevencije čedomorstva, koje može biti povezano s postpartalnim stanjem majke u kojem ona nije u stanju ili se skanjuje obratiti nadležnim službama“.

Novorođenče / Foto: Unsplash
Sa žalošću konstatiramo da je društvo u kojemu bi nekomu smetao ‘prozor života’ nihilističko i maliciozno
HKDPD smatra da je protivljenje „Prozoru života“ motivirano ideologijom, a ne brigom za prava djece. „S obzirom na reakciju Ženske mreže u veljači ove godine, nameće se zaključak da je razlog protivljenju ‘prozoru’ ideološke prirode; to je mjera koja pogoduje majkama u teškoj situaciji pa je vjerojatno jedini pravi razlog protivljenja dotičnih udruga takvoj mjeri činjenica da je Betlehem katolička i ‘pro life’ udruga, što je primjer isključivosti i netrpeljivosti prema neistomišljenicima“, navodi se u izjavi te zaključuje:
„Budući da ‘Prozor života’ nije svjetonazorsko pitanje, sa žalošću konstatiramo da je društvo u kojemu bi nekomu smetao ‘Prozor života’ nihilističko i maliciozno, budući da je život temeljna vrijednost, a pravo na život temelj ostvarivanju svih drugih prava svakog djeteta, pa i prava na identitet, podrijetlo i odnos s oba roditelja.“
Hrvatski pokret za život i obitelj
Jedan od argumenata Ministarstva je da pravo djeteta na identitet ima prednost pred pravom roditelja na anonimnost. HPZO u svom priopćenju navodi da iako razumiju potrebu zaštite prava djeteta na identitet, smatraju da se u ovakvim iznimnim okolnostima „to pravo ne može stavljati ispred prava na život. Jer, dijete bez života – nema ni identiteta.“
Jer, dijete bez života – nema ni identiteta
Iako Ustavni sud u konačnici nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti tzv. Zakona o pobačaju, HPZO naglašava da je zanimljiv stav na kojem Ustavni sud zapravo temelji svoju odluku da postojeći Zakon o pobačaju nije protivan Ustavu Republike Hrvatske.
„Naime, Ustavni sud je rekao da je pravo žene na privatnost jače od prava nerođenog djeteta na život odnosno cit.: ‘Nerođeno biće, kao Ustavom zaštićena vrijednost uživa ustavnu zaštitu u smislu članka 21. Ustava samo do one mjere do koje se ne sukobljava s pravom žene na privatnost. Pravo na život nerođenog bića u tom smislu nije zaštićeno tako da ima prednost ili veću zaštitu u odnosu na pravo žene na privatnost.’“

Trudnoća / Foto: Depositphotos
„Iako se naravno ne slažemo s takvim tumačenjem Ustavnog suda, bit će zanimljivo vidjeti hoće li Ustavni sud, ukoliko danas-sutra bude odlučivao o dopuštenosti inicijative ‘Prozor života’, ostati dosljedan svom tumačenju ili će se prikloniti stavu Ministarstva da pravo na anonimnost (privatnost) roditelja nije jače pravo od prava djeteta na identitet (život)“, navodi se u izjavi te zaključuje:
U Hrvatskoj se godišnje evidentira 2 do 3 slučaja čedomorstva
„’Prozori života’ nisu hrvatski izum, već dokazano učinkovita praksa u brojnim zemljama Europske unije poput Njemačke, Austrije, Italije i Češke, gdje se njima spašavaju životi djece koja bi inače često bila žrtve čedomorstva. Statistički podaci pokazuju da se u Hrvatskoj godišnje evidentira 2 do 3 slučaja čedomorstva, a realni brojevi vjerojatno su i viši. Ako zahvaljujući ‘Prozoru života’ makar jedno dijete bude spašeno, to je više nego dovoljan razlog za postojanje i daljnje širenje takvih inicijativa.“
Svjetski savez mladih
Svjetski savez mladih Hrvatska u svom priopćenju ističe da argument kako ovakav čin „zaobilazi sustav“ teško može biti opravdanje za zatvaranje mogućnosti koja spašava živote – osobito ako se uzme u obzir da postoje sustavni problemi i propusti u području socijalne skrbi i pomoći trudnicama u kriznim situacijama.
Niti jedno pravo ne može biti ostvareno bez temeljnog prava – prava na život
Jedan od najčešćih prigovora inicijativi odnosi se na pravo djeteta da sazna svoje podrijetlo. „I dok je to pravo nesporno važno, bitno je podsjetiti da niti jedno pravo ne može biti ostvareno bez temeljnog prava, prava na život, a o čemu govore svi relevantni međunarodni dokumenti.“
Kada je riječ o pravu djeteta na identitet, podrijetlo i skrb, u svom priopćenju navode da je ono zajamčeno hrvatskim zakonima i međunarodnim konvencijama koji su sastavni dio hrvatskog pravnog poretka. Konvencija o pravima djeteta, koju je Republika Hrvatska potpisala i ratificirala, odredbom čl. 3. st. 1. obvezuje sve javne i privatne institucije da djeluju u najboljem interesu djeteta.

Novorođenče / Foto: Unsplash
Prema čl. 6. st. 2. iste Konvencije, države su dužne u najvećoj mogućoj mjeri osigurati opstanak i razvoj djeteta. „Preambula Konvencije izričito nalaže da djeca moraju imati odgovarajuću pravnu zaštitu prije i nakon rođenja, što jasno uključuje i nerođenu djecu.“
Djeca moraju imati odgovarajuću pravnu zaštitu prije i nakon rođenja
„Stoga je neodrživo pozivati se na pravo roditelja na anonimnost kako bi se zanemarila konkretna i pravno obvezujuća prava djeteta – uključujući pravo na život, skrb i zaštitu.“
Zaključno, Svjetski savez mladih Hrvatska poziva nadležne institucije na otvoren dijalog i pronalazak zakonodavnih rješenja koja će omogućiti daljnje djelovanje inicijative „Prozor za život“ u skladu s pravnim okvirom, a u skladu s najboljim interesom djeteta. „Ne bismo smjeli zatvarati vrata humanosti, solidarnosti i omogućavanju pomoći onima koji se nalaze u bezizlaznim situacijama.“