Ključni je poticaj došao iz Poljske, a ideja kako projekt prenijeti i u hrvatski kontekst javila se u krugu Marijinih ratnika u Splitu.

„Naša braća u Poljskoj zaštitila su svoju domovinu postavljanjem kipova sv. Mihaela na četiri krajnje točke zemlje. Tako su je duhovno posvetili i stavili pod njegovu zaštitu. To je i nas potaknulo da nešto slično učinimo u Hrvatskoj“, rekao je za HKR Miljenko Jurić, jedan od idejnih začetnika.

Dolazak kipova u Hrvatsku / Foto: Wojownicy Maryi Split/Facebook

Kipove, visoke tri metra i teški četiri tone, izradili su kršćani u Kini, pod vodstvom katoličkog umjetnika te su ukrašeni hrvatskim pleterom.

Prva četiri kipa sv. Mihaela arkanđela 29. ožujka stigla su u Hrvatsku i postavljena su na četiri lokacije na sjeveru, istoku, zapadu i jugu domovine, čime je sv. Mihael na duhovan način zagrlio Hrvatsku, piše Glas Koncila:

1. Pazin – Franjevački samostan u središtu Istre;

Postavljanje prvog kipa sv. Mihaela u Istri / Foto: Wojownicy Maryi Split/Facebook

2. Pokupsko – Župa Uznesenja BDM u središnjoj Hrvatskoj;

Kip sv. Mihaela u Pokupskom / Foto: Wojownicy Maryi Split/Facebook

3. Šarengrad – Franjevački samostan sv. Petra i Pavla na istoku, uz Dunav;

Blagoslov kipa sv. Mihaela arkanđela u Šarengradu / Foto: Župa sv. Ivana Kapistrana – Ilok i Župa sv. Petra i Pavla – Šarengrad/Facebook

4. Pločice – Župa Gospe Karmelske na jugu, pokraj Konavala.

Postavljanje kipa sv. Mihaela u mjestu Pločice / Foto: Wojownicy Maryi Split/Facebook

Kipovi stižu uskoro i u Muć Donji, Jelsu na Hvaru te u središte Križevačke eparhije – u Križevce.

Inače, Marijini ratnici iz Splita krajem svibnja objavili su kako je u kratkom vremenu prikupljeno dovoljno sredstava za 11 kipova – što je bio početni broj, a budući da je prikupljeno i više od planiranog, odlučeno je da se nabave još tri kipa.

Duhovnu zaštitu sv. Mihaela u Bosni i Hercegovini simbolizirat će mreža kipova u sljedećim mjestima: Ljubuški (Humac), Mostar (Potoci), Kupres, Nova Bila, Tomislavgrad (župa Bukovica), Žepče i Odžak.

Postavljanje prvog kipa sv. Mihaela u Istri / Foto: Wojownicy Maryi Split/Facebook

Bit će to 14 kipova kao zahvala ne samo za dosadašnjih četrnaest stoljeća kršćanstva na hrvatskom tlu, nego i zavjet za opstanak Crkve i naroda u 14 sljedećih stoljeća, prenosi GK.

Projekt cijelog hrvatskog naroda

Cijeli projekt procijenjen je na oko 240 tisuća eura. Financijski okvir temelji se na donacijama vjernika, a projekt vodi Udruga sv. Filipa Nerija, uz nadzor laičko-klerikalnog tima.

Jurić je zahvalio svima koji su se uključili, od domaćih vjernika do hrvatske dijaspore u Njemačkoj, Austriji i Australiji, naglasivši da „ovo nije projekt jedne skupine, nego cijeloga hrvatskog naroda.“

Drugi kip sv. Mihaela na Banovini / Foto: Wojownicy Maryi Split/Facebook

„Izabrali smo sv. Mihaela, vojvodu nebeske vojske, kao znak spomena svim hrvatskim braniteljima koji su kroz stoljeća čuvali predziđe kršćanstva svojom vjernošću i krvlju“, poručuje.

Inicijativa nosi poruku duhovne obnove i poziva na hrabro svjedočenje vjere pod geslom: „Tko je kao Bog? – Nitko!“.  Svaki kip predstavlja molitveni zavjet, a cilj nije samo ukras, nego javno svjedočenje vjere i duhovne pripadnosti.

Poveznica s papama i Stepincem

Arkanđeo koji je jamac pobjede dobroga nad zlom tako je izabran i kao jamac duhovne i materijalne opstojnosti hrvatskoga naroda pred turbulentnom sadašnjošću i neizvjesnom budućnošću.

Posebnu duhovnu snagu ovoj incijativi daje i povezanost s papama, od Lava XIII. do svetog Ivana Pavla II. i pape Franje, koji su sv. Mihaela zazivali kao zaštitnika Crkve u vremenu duhovnih borbi.

Prvi kip sv. Mihaela u Istri / Foto: Wojownicy Maryi Split/Facebook

Bl. Alojzije Stepinac, osim što je u Zagrebu podignuo župnu crkvu i župu sv. Mihaela arkanđela u zagrebačkoj Dubravi, gajio je veliku pobožnost prema nebeskomu vojskovođi. Stepinčeve riječi prenio je u Dnevniku krašićki župnik Josip Vraneković 1952.:

„Gledajući sve što se događa kod nas i u svijetu, uvjerenja sam da se to ne događa bez specijalne asistencije đavla. Zato ja svako jutro čim ustanem, obučem se i prvo mi je, da izmolim egzorcizam Leona XIII. Svaki dan to činim od prošloga rata, kad me je na to upozorio jedan njemački vojni svećenik. On mi je naime rekao, kako na vjeronaučnoj pouci nikako nije ništa mogao postići s djecom, jer ih je hitlerovština silno pokvarila. Nemirni su, viču, galame, tuku se. ‘Drugi put prije nego sam došao među njih, izmolim egzorcizam. I začudo, bili su tog puta mirni kao ovce. Otada svaki put molio sam egzorcizam – i dobro je bilo.’ Kad mi je taj svećenik to ispričao, otada i ja svaki dan molim egzorcizam. Jedanput sam ga samo zaboravio u Lepoglavi, i to baš onoga jutra, kad se jadni onaj svećenik objesio. Preporučam Vam, da ga molite i Vi svaki dan.“

Tko su Marijini ratnici?

Marijini ratnici su katolički muški pokret nastao u Poljskoj 2015. godine pod duhovnim vodstvom salezijanca fra Dominika Chmielewskog, a nadahnut pozivom u Međugorju. Okupljaju muškarce u duhovni „boj“ protiv grijeha i slabosti, s ciljem da budu potpuno posvećeni Isusu po Mariji.

U vremenu trogodišnje formacije i naravno nakon posvete, svaki budući Marijin ratnik dužan je moliti svakodnevno deseticu svete krunice,  proći 33-dnevnu posvetu Isusu po Marijinim rukama, a po svetom Ljudevitu Montfortskom, sudjelovati u sakramentalnom životu, vršiti pokornička djela i služiti u zajednici, piše Vjera.hr.

Marijini ratnici u Splitu / Wojownicy Maryi Split/Facebook

Danas pokret broji oko 1700 obučenih ratnika i 8 tisuća kandidata u 127 grupa, od kojih su mnoge izvan Poljske. U Hrvatskoj su prisutni od 2020., prvo u Splitu, a zatim u Zagrebu, Međugorju i Mostaru.

---

Molitva svetomu Mihaelu arkanđelu