Jeste li znali da čak dvije izvorno hrvatske redovničke zajednice na poseban način čast Bezgrješnu?

Družba sestara franjevki od Bezgrješne svoj početak bilježi 1673. godine. Tada je s. Klara Mara Žižić u Šibeniku započela život posvećen Bogu. Ubrzo je mala zajednica, okupljena oko majke Klare i uz odobrenje tadašnjega šibenskog biskupa Ivana Dominika Callegarija, započela svoj hod kroz povijest koji traje do današnjih dana.

Majka Klara Žižić umrla je 1706. godine na glasu svetosti i pokopana je u franjevačkoj crkvi sv. Lovre u Šibeniku. Za nju je, na obljetnicu njezine smrti 21. rujna 2004., u Šibeniku otvoren, a 2016. i završen, biskupijski postupak za proglašenje blaženom i svetom.

Specifičnim povijesnim i zemljopisnim kontekstom, unutar kojega je nastala i stoljećima živi, zajednica Šibenskih franjevki postala je osobitim dijelom izvorne hrvatske duhovne i redovničke baštine.

Slijedeći svoju tradiciju poučavanja u vjeri i odgoja ženske mladeži, šibenske franjevke danas predaju vjeronauk u osnovnim i srednjim školama i aktivne su u župnom pastoralu. Održavaju i prigodne duhovne obnove za djevojke, njeguju bolesne i nemoćne u staračkim domovima i bolnicama i uključuju se u rad u medijima i na crkvenim učilištima. Djeluju u Šibenskoj biskupiji, Splitsko-makarskoj i Zagrebačkoj nadbiskupiji te u Njemačkoj. Sestre možete upoznati i na internetskoj stranici.

Kao osobit izraz odanosti Majci Božjoj, utemeljiteljica majka Klara Žižić Družbu je od samih početaka stavila pod njezinu zaštitu, o čemu nam svjedoči drevna Gospina slika s djetićem Isusom iz 16. stoljeća.

Družba sestara franjevki od Bezgrešnog začeća s Danča

A uz crkvicu sv. Marije od milosti na dubrovačkim Dančama niknula je i živi i druga izvorno hrvatska redovnička zajednica: Družba sestara franjevki od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika.

Davne prethodnice današnjih sestara, još sredinom 15. stoljeća, bile su Mantellate Francescane, odnosno trećoredice sv. Franje. One su kraj drevne Gospine crkve na Dančama molitvom i služenjem potrebnima svoj život posvećivale Bogu.

Godine 1924. dubrovački biskup Josip Marčelić zajednici daje novi naziv: Družba sestara Bezgrešnog začeća Trećeg reda sv. Franje. Nakon crkvenopravnog utemeljenja, stoljetna jednostavnost života zajednice počela se naglo mijenjati. Sestre na Dančama otvaraju odgojni zavod za djevojke, a u Stonu dječje zabavište i domaćinsku školu za djevojke te pomažu mjesnom župniku. Nažalost, poslije Drugoga svjetskog rata sestrama je onemogućen i zabranjen svaki odgojiteljski rad. Ipak, ostale su u Stonu, unatoč teškim poratnim uvjetima. Ondje djeluju i danas, vršeći župni apostolat i skrbeći za starice smještene u samostanu.

Glavna svrha Družbe je kršćanski odgoj djece i mladih, vršenje djela kršćanske ljubavi i pomaganje u župnom apostolatu. U skladu s time, sestre danas vode i Dječji vrtić sv. Franje u Zagrebu.

Prije Drugoga svjetskog rata najprije četiri, a potom još pet sestara, na poziv fra Leonarda Ruskovića, odlazi u misije u Argentinu. Ondje rade kao odgojiteljice u zavodu za siromašnu i napuštenu žensku djecu u La Plati. U Argentini djeluju do 1963. godine, kada se vraćaju u domovinu. Nazočne su i na internetu.

Crkva na Dančama je i zavjetna crkva pomoraca. Oni Gospu pri svakom prolasku pozdravljaju brodskim sirenama, a sestre uzvraćaju zvonjavom crkvenih zvona.

Družba Sinova Bezgrješne

Slugu Božjega Ivana Bonifacija Pavletića hrvatska javnost tek sada pomalo otkriva, iako je na glasu svetosti u Rimu umro početkom studenoga 1897., kao redovnik Družbe Sinova Bezgrješne. Ovaj Hrvat, rodom iz Zbjegovače kod Kutine, u Italiji se pridružio spomenutoj Družbi papinskoga prava koju je osnovao Luigi Maria Monti. Više puta je iniciran početak procesa za njegovu beatifikaciju, ali tek je 13. svibnja 2016. Rimska biskupija službeno započela kauzu.

Članovi Družbe se, prema karizmi utemeljitelja, posvećuju skrbi za bolesne i odgoju siromašne i napuštene mladeži kojoj je potrebna pomoć.

Poseban vid karizme Družbe Sinova Bezgrješne je njihovo bolničko i odgojno poslanje.

U dvadeset zemalja širom svijeta vode više bolničkih ustanova. Primjerice, u Hrvatskoj je u tijeku prikupljanje dokumenata za gradnju Dnevnog centra za starije osobe koje pate od različitih demencija, s posebnim osvrtom na Alzheimerovu bolest. U tu je svrhu osnovana Zaklada Ivanova kuća, koja Centar planira graditi u Kutini. Više o Zakladi može se saznati ovdje.

Bezgrješna Djevica je majka i zaštitnica Družbe. Braću vodi obiteljski duh, a odražava se u jednostavnosti odnosa unutar zajednice, u srdačnoj dobroti prema onima kojima služe i u svim ljudskim odnosima. Otac Monti povjerio je Družbu posebnoj zaštiti Bezgrješne Majke i sv. Josipa te svetim bolničarima i odgojiteljima: Ivanu od Boga, Camillu de Lellis, Vinku Paulskom, Jeronimu Emilianiju i Filipu Neriju.

Službenice Bezgrješne Djevice Marije

Prije 126 godina Družba sestara Službenica Bezgrješne Djevice Marije započela je u Ukrajini svoje djelovanje. Družba je istočnog obreda, a od 1932. godine i papinskog prava. Osnovne karakteristike su tihost, pokora i sestrinska ljubav, a tri glavne zadaće sestara su odgoj mladeži, briga oko bolesnika i nemoćnih i ukrašavanje hrama Božjega.

Marija je uzor svakoj sestri, a blagdan Bezgrješnog začeća sestrama je veoma drag i toga dana polažu svoje zavjete ili obnavljaju već dana obećanja.

Zajednica u Zagrebu danas broji četiri sestre. Neke od sestara proteklih su godina radile u zagrebačkim bolnicama kao medicinske sestre i njegovale bolesne po stanovima. Zbog svakodnevnih obaveza, aktivan evangelizatorski rad nije jače razvijen. Međutim, sestre svojom prisutnošću na hodočasničkim mjestima, nedjeljnim bogosluženjima u grkokatoličkoj konkatedrali na Gornjem Gradu te različitim kulturnim susretima doprinose širenju riječi Božje među ljudima i njihovom upoznavanju s grkokatoličkom baštinom.