Posjet hrvatskih biskupa “ad limina apostolorum”, rujanski Susret hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu, završetak Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije i hodočašća vjernika više hrvatskih biskupija na grob bl. Stepinca neki su od događaja izdvojenih u emisiji.

Bliskost bl. Stepinca s današnjim vjernicima

Posljednju točku istaknuo je dr. Stjepan Baloban sa zagrebačkoga Katoličkog bogoslovnog fakulteta te naglasio:

“Upravo ta hodočašća vjernika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine su bitni argument da je za Hrvate katolike bl. Stepinac dio njihova vjerničkog identiteta i, s druge strane, koliko im je važno da bude proglašen svetim. Baš bi to trebao biti glavni argument hrvatskih biskupa u razgovoru sa Svetim Ocem a, ako hoćete, i inzistiranju na tome da bl. Stepinac bude proglašen svetim.”

Dr. Baloban citirao je i riječi bl. Stepinca iz 1939. godine o odnosu Crkve i države: “Crkva i njezini predstavnici moraju ulaziti u sve faze i sve sfere ljudskoga života. Ali kao što su Kristu prigovarali i prijatelji i neprijatelji, tako je i s Crkvom. Neki joj zamjeraju što se ne upušta dovoljno u vrtlog dnevnih događanja. Drugi opet prigovaraju Crkvi da zalazi previše u zemaljske stvari i da se odviše plete u socijalne, narodne i međunarodne odnose. Baš tako su i Krista optuživali. Ali Krist se nije obazirao na prigovore, dolazili oni zdesna ili slijeva. Stoga se ni Crkva, poput Krista, ne može obazirati na prigovore, dolazili oni zdesna ili slijeva. To je put za Crkvu u današnjem vremenu.”

Vatikanski ugovori

Urednica Religijskog programa Hrvatskoga radija Blaženka Jančić je kao važnije događaje spomenula širenje inicijative za slobodnu nedjelju te posjet tajnika Svete Stolice za odnose s državama nadbiskupa Gallaghera Zagrebu i Hrvatskoj. S obzirom da je u svom predavanju na HKS-u nadbiskup Gallagher obradio pitanje provedbe tzv. Vatikanskih ugovora, Jančić je dodala:

“Mislim da treba više poraditi na provedbi tih ugovora i da je to i u interesu i u fokusu Crkve, pa ćemo tek sljedeće godine vidjeti kako stvari dalje teku.”

Rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić je, odgovarajući na pitanje o problemu spolnih zloporaba u Crkvi, rekao: “Crkva to prepoznaje kao problem koji ima i sustavne uistinu velike posljedice. Primjerice, pitanje je svećeničkih kandidata, pitanje odnosa spolnih zloporaba i spolne orijentacije, pitanje odnosa moći i upravljanja sustavom. Naravno, to je i duboka moralna i etička kriza i napuštanje vjernosti pozivu ili čak izdaja poziva. Ali puno toga se tako otkriva što može biti od pomoći drugim institucijama. Čini mi se da je Crkva jedna od rijetkih institucija koja se sustavno uhvatila u koštac s tim problemom, dok se na drugim razinama o tome govori samo sporadično.”

Prisutnost Crkve u društvu

Dr. Baloban podsjetio je potom na i danas aktualne riječi kardinala Franje Kuharića koji je još 1991. isticao:

“Socijalni nauk Crkve u hrvatskom društvu može biti instrument evangelizacije i može itekako poslužiti kao temelj za razvoj hrvatskoga društva.”

“Možda bi bilo dobro kada bismo svi poradili na tome da to dođe, najprije među nas u Crkvi, a onda će se to prenijeti i na društvo.”

Na pitanje ima li u Hrvatskoj opasnosti da politika utječe na Crkvu, rektor Tanjić je zaključio: “Uvijek su za poslanje Crkve temeljni Evanđelje i dokumenti Učiteljstva. Ako se toga budemo držali, onda Crkva neće pogriješiti. Mislim da je to najbolji put za Crkvu. Uvijek će biti pokušaja manipulacije i pokušaja da se Crkva dobije na drugu stranu. Ali ona mora odgovoriti svome pozivu i svom temeljnom poslanju i ne smije ići ispod toga. Evo, to vidim kao najbolju branu od manipulacije Crkvom.”