Na pitanje o aktualnoj situaciji na Kosovu te u Crnoj Gori gdje Srbija prijeti slanjem vojske, prof. Milardović kaže kako je pitanje koliko će Vučić koji je dolje koncentrirao trupe imati hrabrosti krenuti u obračun. “To su priželjkivali krugovi iz srpske pravoslavne crkve. To krilo nema nikakve veze s duhovnošću ni sa kršćanstvom – to je radikalno političko krilo koje se može opisati konceptom religijskog fudamentalizma koji je zapravo politička ideologija koja formatira svijest unutar srpskog društva”, rekao je Milardović. Dodaje i kako je Kosovo protektorat međunarodne zajednice, što srpskoga predsjednika Vučića sprječava da kreće u daljnje akcije.

“A u svjetlu parlamentarnih izbora u Njemačkoj gdje je tijesnu pobjedu odnijela stranka SPD s Olafom Šolcem na čelu nasuprot Demokršćanskoj uniji CDU/CSU koja je 16 godina vladala Njemačkom, postavlja se pitanje koliko će trajati formiranje Vlade. Brodić smatra kako u kontekstu Njemačkog preuzimanja predsjedanja G7 u siječnju kao i Samita UN-a krajem godine, ova zemlja si neće dopustiti da bude bez operabilne vlade koja može donositi odluke. S druge strane svijeta SAD je ukinuo vize za hrvatske državljane, a to za nas znači da Amerikanci smatraju kako je Hrvatska sigurna zemlja”, istaknuo je Brodić.

Anđelko Milardović istaknuo je da je nedavno SAD sklopio savez s Australijom i Velikom Britanijom. Na pitanje možemo li reći da je to združeni odgovor Anglosfere nasuprot jačanju Kineskih pozicija Profesor Milardović kaže kako se ovim savezima Amerika postupno distancira od Europe. “Smatram da bi u ovom slučaju Europa trebala ići prema konceptu sjedinjenih europskih
država s vojskom i vanjskom politikom (…) no mislim da je to teško ostvarivo”, istaknuo je Milardović.

A koji je poredak najstabilniji, unipolarni, bipolarni kao u doba hladnog rata ili današnji multipolarni? Povjesničar i vanjskopolitički novinar Tomislav Kardum smatra da je unipolarni najstabilniji. “No, on po prirodi stvari ne može dugo trajati jer jedna sila ne može dugoročno biti toliko jaka da može imati sredstva za nekakvo globalno upravljanje. Dakle, mora se osloniti na ideologiju. Kao što vidimo američki primjer – liberalna demokracija u širem smislu nije postala globalno prihvatljiva i više snažne države ni ne hine da su liberalna demokracija već formiraju neke vlastite puteve razvoja”, zaključio je Kardum.