Budi dio naše mreže

Polje križeva na Kornatima - metafora ljudskog truda, trpljenja i žrtve

Polje križeva na Kornatima predstavlja spomen-obilježje u čast hrvatskim vatrogascima poginulima u Kornatskoj tragediji 30. kolovoza 2007. godine. Autor spomen-križeva je arhitekt Nikola Bašić. Križevi dugi 25 metara i široki 15 metara, izrađeni su ljudskim rukama, bez upotrebe strojeva i vezivnih elemenata korištenjem tehnike suhozida.

/ Katarina Varenica

Autor spomen-križeva je Nikola Bašić, arhitekt koji je u brojnim projektima pokazao koliko poštuje prirodu, okruženje, tradiciju predaka i kako razumije iskonske potrebe čovjeka. Doživljava ga se i kao arhitekta filozofa, a u svom je radu Bašić vođen duhovnošću i mističnošću, kako je sam istaknuo prije tri godine na Večeri u knjižari Verbum u Zadru.

Događaj je bio jedna od najvećih mirnodopskih nesreća, koja je pogodila Hrvatsku.

Kornatska tragedija dogodila se 30. kolovoza 2007. godine kada je skupina vatrogasaca postala žrtvom požara na otoku Velikom Kornatu. Od ukupno 13 vatrogasaca u skupini zahvaćenoj požarom, 12 ih je poginulo na licu mjesta ili preminulo u bolnicama, a jedini je preživio 23-godišnji Frane Lučić iz Tisnog. Događaj je bio jedna od najvećih mirnodopskih nesreća, koja je pogodila Hrvatsku.

Križevi dugi 25 metara i široki 15 metara, izrađeni su ljudskim rukama, bez upotrebe strojeva i vezivnih elemenata korištenjem tehnike suhozida.

Križevi dugi 25 metara i široki 15 metara, izrađeni su ljudskim rukama, bez upotrebe strojeva i vezivnih elemenata korištenjem tehnike suhozida. Koristio se postojeći kamen s Kornata u količini od 400 kubičnih metara. Sudjelovalo je oko 2500 dobrovoljaca predvođenih vatrogascima i graditeljima udruge za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga “Suhozid”. Svaki križ ima tri ploče s uklesanim tekstom: s imenom vatrogasca, imenom DVD-a kojem je pripadao i stihom po izboru obitelji.

Smješten je uz krak križa – s lijeve strane, na mjestu srca. Gradnja križeva trajala je 2 mjeseca. Podignuta je i kapelica Sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca također u tehnici suhozida i uređeno je oko kilometar pješačke staze te pristanište za brodove. Svečano otvorenje bilo je na 3. obljetnicu tragedije 30. kolovoza 2010. godine.

Kornatska nesreća proizvela je u hrvatskom društvu nezapamćenu socijalnu traumu izazvanu osjećajem nemoći, kolektivne krivice i straha pred mističnom snagom nepoznatog.

Kornatska suhozidna mreža više je od svega monumentalna metafora ljudskog truda, trpljenja i žrtve, ali i neuništive nade. Kornatska nesreća proizvela je u hrvatskom društvu nezapamćenu socijalnu traumu izazvanu osjećajem nemoći, kolektivne krivice i straha pred mističnom snagom nepoznatog. Zato je široko sudioništvo u procesu građenja ovog spomenika bilo i učenje i svjedočenje, ali istodobno i individualna i kolektivna pokora. Ona je na kraju proizvela osjećanje katarzičnog iskupljenja, istaknuo je jednom priliko Bašić.

Bašića nazivaju Jurjem Dalmatincem 21. stoljeća

Zbog doprinosa hrvatskoj arhitekturi i urbanizmu svojim jedinstvenim projektima, Bašića nazivaju Jurjem Dalmatincem 21. st. Bašić je projektant crkve Sveta Mati slobode na zagrebačkom Jarunu, zavjetne crkve u spomen poginulima za domovinu, kao i autor jedinstvene pozornice na zadarskom Forumu za dolazak sv. pape Ivana Pavla II. Autor je antologijskih instalacija Pozdrav suncu i Morskih orgulja u Zadru. Za Polje križeva Bašić je dobio Veliku nagradu Salona arhitekture 2012. g., 47. zagrebačkog salona i Godišnju nagradu Vladimir Nazor u arhitekturi i urbanizmu.

Kroz kornatske križeve pomogao sam ostvariti suvremeni spomenik sredstvima kako su se tisućama godina izražavali i s prirodom hrvali naši djedovi.

Kao arhitekt, emocionalno se najviše poistovjećuje upravo s križevima na Kornatima, jer su u njihovom podizanju više mjeseci zajednički sudjelovali i gradili ih mnogi ljudi. “To je značajno iskustvo za mene jer potvrđuje potrebu ostvarenja kontinuiteta. To je za nas jako važno jer smo kao narod bili izloženi dramatičnim povijesnim diskontinuitetima. Moramo se osvrtati natrag da bismo se mogli sigurno kretati naprijed. Kroz kornatske križeve pomogao sam ostvariti suvremeni spomenik sredstvima kako su se tisućama godina izražavali i s prirodom hrvali naši djedovi. Drugo fantastično iskustvo je participacija sudionika u kreiranju arhitektonskog djela. To iskustvo zajedničkog stvaranja, uključenja ljudi, poistovjećivanja s tim događajem, mogućnost i spremnost ljudi da se ugrade je fantastična. Realizacija djela nastaje u interakciji mene kao autora i njih sukreatora u postupku. To je rijetko i iznimno iskustvo u arhitekturi”, rekao je Bašić, istaknuvši da je to socijalni čin u kojem se ostvaruje veliko zajedništvo, to ljude čini boljima. I danas ga mnogi sudionici tih radnji prepoznaju i oduševljeno kažu, “Ja sam bio tamo kad se to gradilo”. “To postaje dio kolektivne memorije, dimenzija iz čina građenja, kroz predaju pripovijedanja obitelji, prijateljima, postaje dio nacionalne kulture. Na to sam jako ponosan” rekao je Bašić.

Gradnja križeva na Kornatu / Foto: Hrvoje Jelavić / PIXSELL

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja