Budi dio naše mreže

Upoznajte najstariji hrvatski zakonski spomenik - Vinodolski zakon

O Vinodolskom zakonu piše Alen Orlić, prof.

/ kv

Vinodolski zakon najstariji je hrvatski zakonski spomenik. Sastavljen je 6. siječnja 1288. godine u Novom Vinodolskom s namjerom da se normiraju pravni odnosi u novoj situaciji koja je nastala kad su se dotad slobodne vinodolske općine (Bakar, Bribir, Drivenik, Grižane, Grobnik, Hreljin, Ledenice, Novi i Trsat) našle u feudalnoj ovisnosti o krčkim knezovima (kasnije Frankopanima). Naime, kralj Andrija II. darovao je Vinodol krčkomu knezu Vidu i njegovim nasljednicima.

U Vinodolskom se zakonu ističe kodificiranje starih i dobrih običaja, a najvidljivije je nastojanje da se osiguraju kneževa prava i da se dobro razrade stavke kaznenoga prava.

Vinodolski zakon odlično odražava društvene odnose i život u hrvatskim primorskim gradićima u srednjem vijeku, stoga ne čudi što su mu znanstvenici različitih struka posvetili veliku pozornost, i to ne samo hrvatski nego i inozemni. Nakon što je tekst Vinodolskoga zakona prvi objavio Antun Mažuranić u Kolu 1843. godine, preveden je na mnoge strane jezike.

Vinodolski zakon sastoji se od 75 članaka. Pisan je hrvatskim jezikom, a pismo je glagoljica.

Vinodolski zakon drugi je po starini cjelovito sačuvani spomenik običajnoga prava kod Slavena. Stariji od Vinodolskoga zakona samo je ruski tekst Ruska pravda.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja