Nerijetko se znamo zabuniti pa umjesto jedne riječi upotrijebimo koju sličnu riječ. Pogotovo ako su izrazno i značenjski bliske. Iz takve okolnosti, evo primjera s jednoga poziva na kulturni događaj:

“Molimo vas da proslijedite poziv vašim prijateljima i znalcima”. 

Osim što bi bolje bilo reći “Molimo vas da proslijedite poziv svojim prijateljima”, u ovoj je rečenici jedna značenjska nesuvislost. Naime, riječ znalac potkrala se umjesto riječi znanac. Obje su riječi imenice izvedene od glagola znati i označuju osobe. Za imenicu znalac nalazimo u rječnicima ovaj opis: “Onaj koji dobro poznaje neku struku, poznavatelj, stručnjak”, a za imenicu znanac: “Čovjek koga/tko osobno, ali površno znamo, poznanik”.

Dakle, znalcu je sinonim poznavatelj, a znancu – poznanik. Tako netko primjerice može biti vrhunski znalac u svom poslu, ekonomist, fizičar, kuhar itd., s jedne strane i nečiji dobar znanac s druge.

Vratimo li se primjeru s pozivnice, moguće je i to da se doista htjelo pozvati i znalce, no nedostaje kontekst kojim bi se to potvrdilo. Primjerice, moglo je možda stajati: “Proslijedite poziv svojim prijateljima i znalcima hrvatskoga jezika”. No po svemu sudeći, prije će ipak biti da je riječ o slučajnoj pogreški te da je namjera pošiljatelja da poziv proslijedimo svojim prijateljima i znancima, odnosno poznanicima.

Premda se ovakvi primjeri kao što smo vidjeli mogu naći među običnim hrvatskim riječima, najčešće nam se dogodi da pomiješamo riječi stranoga podrijetla, primjerice stručne medicinske izraze, jer teže proničemo u njihovo značenje.