Danas se sjećamo svete karmelićanke Terezije Benedikte od Križa, mučenice koncentracijskih logora u Drugome svjetskome ratu. Edith Stein, kako se zvala građanskim imenom, rođena je u židovskoj obitelji u Wroclawu 1891. godine, kao posljednja od jedanaestero djece.

U ranoj je mladosti izgubila vjeru. Studirala je pedagogiju i filozofiju kod profesora Edmunda Husserlea, utemeljitelja fenomenologije. On ju je, uočivši njezine sposobnosti, uzeo za asistenticu. Sve više ju je mučila praznina koju je osjećala zbog gubitka vjere. U ratu ju je potreslo junačko držanje žene poginulog vojnika, što joj je otvorilo oči za Kristov križ. To se iskustvo okrunilo kada joj je 1921. u ruke dospjela autobiografija sv. Terezije Avilske.

Krštenje je primila 1922. godine. U liceju sestara dominikanki u Speyeru predavala je od 1923. do 1931. godine. Dvije godine kasnije pokušala je ući u karmel, ali su je odbili. Budući da je u Njemačkoj rastao val antisemitizma, svoje posljednje predavanje na Sveučilištu održala je 25. veljače 1933. To joj je pomoglo ostvariti san o ulasku u karmel. U travnju sljedeće godine svečano je obukla karmelsko odijelo i postala s. Terezija Benedikta od Križa. Svečane je zavjete položila na Veliki petak četiri godine kasnije. Zbog sigurnosnih razloga, sestre su je iz njemačkog karmela poslale u Nizozemsku.

Sestra Terezija Benedikta od Križa pisala je razna djela; Iz života jedne židovske obitelji; Znanost križa, Studija o Ivanu od Križa. Bila je svjesna opasnosti, stoga su sva njezina djela o Križu proživljena. Spremno je rekla: ‘Ave Crux, spes unica – Zdravo Križu, nado jedina!’ Kad je Gestapo došao po nju 2. kolovoza 1942. godine, zagrlila je svoju sestru Rozu, karmelsku trećoredicu, i rekla joj: ‘Hajdemo na žrtvu za naš narod!’ Svoj je život završila u plinskoj komori između 8. i 11. kolovoza 1942. godine. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je svetom 1998., a suzaštitnicom Europe 1999. godine.