Današnja je svetica Crkve sv. Brigita za Švedsku ono što je Jeanne d’Arc za povijest Francuske, sv. Klara za Italiju ili kraljice Jelena i Katarina za hrvatsku povijest. Sv. Brigitu drže jednom od najvećih mističarki u povijesti Crkve.

Brigita je rođena oko 1302. godine u uglednoj obitelji u Finstadu kod Upsale. U dobi od deset godina čula je jednu propovijed o muci Kristovoj koja je na nju ostavila trajan dojam. Posebice kad joj se noć nakon te propovijedi ukazao Gospodin Isus Krist i pozvao je da razmatra o njegovoj muci. Brigita se odazvala tom pozivu, tim više što je godinu dana poslije toga ostala bez majke, pa je sve do udaje u 14. godini života živjela kod tete, odvojena od oca i obitelji. Puno je trpjela, pa je i zbog toga mogla više razmatrati o muci Kristovoj.

Po očevoj volji udala se za Ulfa Gudmarssona s kojim je u braku živjela 28 godina, rodivši mu četiri sina i četiri kćeri. U jednom je viđenju Blažena Djevica Marija rekla Brigiti: ‘Nastoj oko toga da tvoja djeca postanu i moja!’ Brigita ih je zaista tako odgajala da su životopisci rekli da je odgojila svetu djecu. A i Brigitin muž, po naravi dobar čovjek, uz nju je uznapredovao u svetosti. Brigita je bila srce i duša brojne obitelji, velike kuće s brojnom služinčadi te bogatog imanja. Na sve je stigla, za sve se brinula, ali je našla vremena i za molitvu i razmatranje Kristove muke. Da se što više suobliči s Kristom patnikom, činila je pokoru, mnogo postila, a osobito strogo u korizmi. Uz to je neprestano brinula za siromašne, bolesne, patnike, posrnule djevojke.

Nakon muževljeve smrti Brigita je sve više ulazila u javni život Crkve i Europe svoga vremena. Puno je puta posredovala među zavađenim kraljevima i velikašima.

Nastojala je oko povratka papa iz Avignona u Rim. Kad se nastanila u Rimu, brinula se za hodočasnike iz njezine zemlje, da na svom jeziku dobiju propovjednike i ispovjednike.

Trudila se i oko osnutka Otkupiteljeva reda jer joj je poticaj za to davao sam Gospodin. Tu je zamisao ostvarila njezina kćer Katarina te uz odobrenje pape Urbana V. u Vadsteni osnovala samostan od dva dijela, muški i ženski. Brigita se 1372. godine dala na put u Svetu Zemlju. Kao hodočasnica je obišla najvažnija mjesta Isusova života na kojima je primala i objave od Krista i Majke Božje, što je objavljeno u spisu Objave. Objave su književno i mistično remek-djelo, a pisane su latinskim jezikom te živim, slikovitim i dramatskim stilom. Brigita razmatra o Božjem gospodstvu i njegovoj pravednosti, ali su njezine misli uvijek prožete preobilnim Božjim milosrđem. U tom djelu do izražaja dolazi velika srednjovjekovna pobožnost, osobito ona prema Kristovu čovještvu i Presvetoj Djevici. Mnogo govori i o anđelima, osobito o anđelima čuvarima. Brigita je preminula na današnji dan, 23. srpnja 1373. u Rimu, a pokopana je 1374. u Vadsteni, u samostanu kojeg je osnovala. Svetom ju je proglasio 1391. papa Bonifacije IX. Zaštitinica je udovica, Europe i Švedske. 

Molitve svete Brigite, Prva molitva

Isuse Kriste, vječna slasti za sve one koji te ljube, radosti što nadilaziš svaku drugu radost i svaku želju, spasenje i ufanje svih grešnika! Ti si pokazao da nemaš većega zadovoljstva od toga da budeš među ljudima, tako da si u punini vremena uzeo i ljudsku narav iz ljubavi prema nama. Sjeti se svih patnja što si ih pretrpio od časa svojega začeća, a osobito za svoje svete Muke, kako je to bilo odlučeno i određeno po Božjem naumu u vječnosti… Presveti Otkupitelju, po zaslugama svih svojih patnja i boli što si ih pretrpio, prije svoje Muke na Križu, podijeli mi prije moje smrti milost da se savršeno pokajem, da se iskreno i potpuno ispovijedim, da učinim dostojnu zadovoljštinu i da zadobijem oproštenje svih mojih grijeha. Amen.

Sretan imendan slavljenicama!