Niz omiljenih marijanskih blagdana danas nastavljamo Malom Gospom, spomendanom rođenja Blažene Djevice Marije, koju je Bog odabrao od svih ljudi na zemlji i povjerio joj čast i zadaću rođenja samoga Boga. Začeta bez istočnoga grijeha, Marija je u potpunoj poniznosti vršila Božju volju, svjesna veličine dara kojim je obdarena, kao i odgovornosti koja joj je povjerena. Ovaj blagdan se počeo slaviti u Jeruzalemu  u 5. stoljeću. Tada je na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast Svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomendan na ovu posvetu razvio se blagdan Male Gospe: najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu. 

S Marijinim rođenjem se započinje ostvarivati spasiteljski Božji plan, koji je najavljen već na prvim stranicama Svetoga pisma (Post 3,15). Na to će podsjećati i proroci: (Iz 7,14 i Mih 5,2). Crkva u Mariji gleda zoru novog vremena, a sveti Pavao će reći “puninu vremena”. Po njoj će doći “Mlado Sunce s visine”. U njoj će se utjeloviti Božja Riječ, a utjelovljenjem započinje povijest spasenja.

Djevojčica Marija živjela je u Nazaretu sa svojim roditeljima Joakimom i Anom. Kada je postala djevojkom, Marija se zaručila s Josipom, zanatlijom iz Nazareta, koji je kao i Marija dolazio iz Davidova pokoljenja. Iznenada joj je došao anđeo Gabrijel i navijestio da će roditi sina Božjega. Trudnu zaručnicu Josip je htio otpustiti, ali mu se ukazao anđeo i objasnio čudo koje se zbilo na Mariji – ona je po Duhu Svetomu zanijela Sina Božjega – obećanog Spasitelja svijeta. Marija i Josip odgajali su Isusa. Kada je odrastao, majka Marija Ga je nagovorila da učini svoje prvo čudo. Zato Mariju zazivamo u svojim potrebama kao našu najveću zagovornicu. S velikom boli doživjela je smrt svoga sina. Dolazak Duha Svetoga dočekala je s apostolima te je stoga nazivamo Majkom Crkve. Kao mjesto Marijine smrti spominju se prema predaji Jeruzalem i Efez. Nakon svoje smrti, Marija je dušom i tijelom uznesena na Nebo (blagdan Velike Gospe). Bog  ju je postavio iznad svih anđela i svetaca pa je nazivamo i Nebeskom Kraljicom.

Govor o Mariji susreće se već u Starom zavjetu. Mariju kao roditeljicu najavio je prorok Izaija kad govori o znaku Emanuela: ‘Evo, začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel!’ Slijedi ga i prorok Mihej koji govori o slavi i nevolji doma Davidova: ‘Zato će ih Jahve ostaviti dok ne rodi ona koja ima roditi!’

Mariju su predskazivale i žene koje su tugovale za svojom djecom poput Hagare, Resfe i Naomi. Upućivale su na Marijinu bol koju će pretrpjeti kao Majka kojoj će mač boli probosti srce, zbog njezina Sina. U prenesenom su smislu u Starom zavjetu Marijini simboli i Noina arka, gorući grm, Aronov štap i Gideonovo runo. U Novom zavjetu najviše o Marijinom životu doznajemo u evanđelju svetoga Luke, iako su ta izvješća vrlo kratka. A Drugi vatikanski sabor poučava: ‘S Marijom, uzvišenom kćeri sionskom, poslije dugog čekanja obećanja, ispunjaju se vremena i ustanovljuje se nova ekonomija spasenja, kada je Sin Božji od nje uzeo ljudsku narav, da otajstvima svoga tijela oslobodi čovjeka od grijeha.’ Svoje bogoslužje na današnji dan Crkva je ovako sažela u popričesnoj molitvi: „Klicala, Gospodine tvoja Crkva, okrijepljena otajstvima i obradovana Rođenjem blažene Marije Djevice, koja svemu svijetu bijaše nada i zora spasenja!“

Uz Malu Gospu veže se ime Marija, pa čestitamo imendan svima koje nose ovo biblijsko ime. Kao zanimljivost ističemo da je ime Marija stoljećima bilo rijetkost. U prvim stoljećima kršćanstva vjernici ovo ime nisu davali djeci iz poštovanja prema Isusovoj majci. U srednjem vijeku, kada su nastajale i mnoge marijanske pobožnosti, ime se davalo osobama kraljevskoga i plemićkoga staleža. Tek od 15. stoljeća ime se proširuje u svim društvenim slojevima.

Božanski časoslov

Zdravo, rajska Kraljice,  Gospo zemnih strana. Zdravo, zvijezdo Danice, Djevo odabrana.

Zdravo, puna milosti, puna svjetla divna, Rođendan tvoj slavimo, Gospo milostivna!

Oduvijek te odabra Bog za majku Sinu, po kom stvori ovaj svijet  i neba visinu.

Rođendan tvoj slaveći  Majko Crkve divna, Trojstvu svetom pjevamo u sve vijeke vijeka. Amen.