Razvoj pučke pobožnosti i osjećaj zahvalnosti kršćana za pomoć Blažene Djevice Marije u pobjedama nad turskim osvajačima utjecao je i na podizanje zavjetnih kapela, crkava i pilova u čast Majci Božjoj. Najpoznatija pobjeda ostvarena je u pomorskoj bitci kod Lepanta, a i na kopnu su različite vojske ostvarivale pobjede nad turskim osvajačima europskog kontinenta. Tako je i u Klenovniku velikaška obitelj Drašković 1672. na tragu svojih dobročinstava dala podići 15 kamenih pilova s otajstvima krunice Blažene Djevice Marije. Cestom koja se uzdiže među zelenim zagorskim bregima hodočasnici se uspinju do zadnje postaje koja se nalazi se na 473 metra nadmorske visine, a put dužine oko 4,5 kilometra lagan je za pješačenje i veoma pogodan za meditaciju i molitvu.

Moćni Draškovići sagradili su u Klenovniku najveći plemićki dvorac u Hrvatskoj. Dvorac je četverokut na dva kata s devedeset soba i 365 prozora. Gradnju dvorca započeo je Ivan II. Drašković 1596.-1608. a nastavio njegov sin Ivan III. i unuk Ivan IV. Godine 1616. Ivan III. postavio je ploču s glasovitim latinskim natpisom: “Neka ovaj dom stoji dok mrav ne popije morsko valovlje, a kornjača ne obiđe cijeli svijet”.

Klenovnik / Izvor: Varaždinska županija

Kanonik Vuk Gabrijel Križanić je u vizitaciji 10. prosinca 1672. za grofa Draškovića zapisao: „Narod nije sablažnjiv, jer se o njemu gospodin grof mnogo skrbi i drži ga pod jakom stegom. On čini još mnogo dobra. Naime, pobrinuo se da se načini 15 otajstava Blažene Djevice na kamenim stupovima počevši od dvorca Klenovnik pa sve do kapele sv. Volfganga.“

Taj veličanstven i jedinstven pothvat u Hrvatskoj, a i u ovome dijelu Europe, bio je vrlo kvalitetan rad nepoznatoga baroknog majstora iz XVII. stoljeća. Pilovi su izrađeni u kamenu, na način da je na monolitni četvrtasti stup postavljena kamena gromada nepravilnoga oblika. Vještim klesarskim zahvatima majstor je s reljefnim prikazom dotičnog otajstva krunice određeni svetopisamski tekst uprizorio u kamenu, dajući time poticaj za molitvu krunice pobožnim hodočasnicima koji su išli u kapelu sv. Volfganga, gdje se nekada posebno častio i „Božji grob“.

Radosna otajstva I. postaja Navještenje Blaženoj Djevici Mariji / Foto: Zvonko Franc

“U prekrasnom okolišu zelenih zagorskih brega, hodočasnici su moleći krunici na svakih 300 metara dolazili do novog prikaza otajstava svete krunice. Uranjajući u radost, žalost i slavu Isusa i Marije pobožna je duša nalazila uzroke vlastite radosti, snagu u osobnoj tuzi i nadu u konačnu slavu, a gore na cilju puta pronalazila sliku raja”, ističe povjesničar i arhivist Andrija Lukinović opisujući pilove svete krunice u sakralnom kulturno-povijesnom vodiču “Sv. Volfgang”, tiskanom u prigodi 500. obljetnice kapele.

Tijekom stoljeća postaje su dotrajale i zapuštene, a neke su i nestale. Godine 1786. postaje su bile tako oštećene da je vizitator Mirko Rafaj naredio kameničkom župniku Vožaru da „gospoštija kipove obnovi, a ako to ne učini, neka ih ukloni“. Sve do osnutka župe 1789. godine Klenovnik je bio filijala župe Kamenica te su na tom području tri značajna sakralna objekta: kapela sv. Volfganga, dvorska kapela sv. Antuna Padovanskog i današnja župna crkva Presvetoga Trojstva. Vjerojatno su godine 1882. zamijenjeni trošni postamenti postaja, a neke su postaje premještene. Uslijedila su ratna i poratna vremena s militantnim komunističkim jednoumljem te je pravo čudo da su se postaje očuvale u kakvom-takvom stanju.

Kapela sv. Volfganga obnovljena 2008. godine prigodom 500. obljetnice postojanja. / Foto: Zvonko Franc

Obnova postaja i pobožnosti od 2008.

Početkom 21. stoljeća od 15 postaja 9 ih je ostalo sačuvano u „ostacima ostataka”, a za 6 nije bilo nikakvih sačuvanih tragova. U prigodi proslave 500. obljetnice kapele sv. Volfganga, godine 2008. započeta je obnova toga vrlo vrijednog ambijentalnog sklopa. Veliki doprinos dao je mr. Davorin Stepinac iz Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba, koji je zajedno s povjesničarkom umjetnosti Ivanom Peškan još 2004. godine priredio konzervatorsku studiju s idejnim rješenjem obnove i prezentacije Marijina puta. Obnova postaja ostvarivana je tijekom sedam godina i završila je u listopadu 2015.

Prva je bila obnovljena zadnja, 15. postaja Marijina puta s prikazom Krunjenja Bogorodice, smještena na platou ispred kapele sv. Volfganga. Prema restauriranom prikazu postaje, uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske izrađena je krajem kolovoza 2008. godine replika te je postavljena na dva metra visoko postolje, a originalna je postavljena u nišu cinkture. Te su godine označena mjesta svih postaja te su na njihova stoljetna mjesta postavljeni betonski stupići s nazivom svake postaje. S obnavljanjem postaja započelo je i formiranje lapidarija kapele, u kojem su danas skupljeni preostali fragmenti postaja, kao i neki drugi pronađeni kameni detalji kapele. U varaždinskoj restauratorskoj radionici Bože Martinčevića restaurirane su, uz financiranje Ministarstva kulture, četiri postaje, a sve ostale izradio je vrijedni majstor i samouki kipar Slavko Bunić iz Ivanca.

Pogled na lapidarij unutar cinktora gdje se nalaze očuvani fragmenti postaja Marijina puta / Foto: Zvonko Franc

Zanimljivo je da je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac imao nakanu da na Mariji Bistrici – hrvatskom Lurdu – umjetnici urede „petnaest kapelica s otajstvima svete krunice“. To je napisao u popratnoj riječi knjizi „Krunica kao razmatranje i usmena molitva“ dominikanca Andrea Pradela, koju je preveo s francuskog jezika. „’Prevodeći ovu zlatnu knjižicu, imam još jednu želju. U našem dragom narodnom svetištu Mariji Bistrici naši će umjetnici, ako nas Bog poživi, izgraditi i lijepo, kako i zaslužuje Majka Božja, urediti petnaest kapelica s otajstvima svete krunice. Mnogi će hodočasnici moći tamo, u onoj divnoj prirodi, uz pomoć ove knjižice, u miru razmatrati svu ljepotu, veličinu i milinu našega otkupljenja.“ (Zagreb, blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice, 7. listopada 1943., Alojzije – nadbiskup).

15 postaja Marijina puta

Radosna OTAJSTVA

1. Navještenje Blaženoj Djevici Mariji

Radosna-otajstva-I.-postaja-Navještenje-Blaženoj-Djevici-Mariji /Foto: Zvonko Franc

Postaju je sufinancirala Općina Klenovnik, zauzetošću načelnika Izidora Gladovića. Rad kipara Slavka Bunića. Blagoslovio ju je u srijedu 31. listopada 2012, na spomendan sv. Volfganga varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

2. Pohođenje Blažene Djevice Marije svetoj Elizabeti

Foto: Zvonko Franc

U znak zahvale Bogu i Majci Božjoj za učinjeno višegodišnje djelo obnove Marijina puta, postaju daruje kipar Slavko Bunić. Blagoslovio ju je u subotu 31. listopada 2015, na spomendan sv. Volfganga mons. Mrzljak.

3. Rođenje Gospodina našega Isusa Krista

Darovala obitelj Kruljac iz Varaždina. Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio biskup Mrzljak, 31. listopada 2013.godine. Foto: Zvonko Franc

4. Prikazanje Gospodina našega Isusa Krista u Hramu

Obnovu postaje financiralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a pod nadzorom mr. sc. Davorina Stepinca iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu izrađena je u radionici Bože Martinčevića. Biskup Mrzljak blagoslovio je postaju 31. listopada 2010. godine. Foto: Zvonko Franc

5. Našašće Gospodina našega Isusa Krista u Hramu

U spomen na sve klenovničke župnike darovali živući svećenici i časna sestra rodom iz Klenovnika: mons. Andrija Kišiček, vlč. Ivan Friščić, vlč. Josip Bunić sdb, vlč. Juraj Oštarjaš, mons. Nedjeljko Pintarić, vlč. Ivan Kljunić i s. Jeronima Vuglovečki. Postaju, rad kipara Slavka Bunića, blagoslovio je mons. Nedjeljko Pintarić, moderator Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu, 17. svibnja 2015. godine. Foto: Zvonko Franc

ŽALOSNA OTAJSTVA

1. Molitva i krvavi znoj Gospodina našega Isusa Krista

Obnovu postaje financiralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a pod nadzorom mr. sc. Davorina Stepinca iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu izrađena je u radionici Bože Martinčevića. Biskup Mrzljak blagoslovio je obnovljenu postaju u nedjelju 30. listopada 2011. godine. Foto: Zvonko Franc

2. Nemilo bičevanje Gospodina našega Isusa Krista

Postaju je darovao gosp. Ivan Pintarić iz Ivanca, rodom iz Lipovnika u župi Klenovnik, u spomen na svoje pretke. Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio biskup Mrzljak, 31. listopada 2013. godine. Foto: Zvonko Franc

3. Trnovo krunjenje Gospodina našega Isusa Krista

Postaju su darovali Nada Šušnjara, rođ. Kolačko, Josip Plahinek i Slavko Kolarek. Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio mons. Pintarić, 19. svibnja 2013. godine. Foto: Zvonko Franc

4. Smrtna osuda i put na Kalvariju Gospodina našega Isusa Krista

Postaju darovao Slavko Kišićek (Mipcro d.o.o., Ivanec). Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio biskup Mrzljak, 31. listopada 2014. godine. Foto: Zvonko Franc

5. Razapinjanje i smrt Gospodina našega Isusa Krista

Postaju je darovala obitelj Kruljac iz Varaždina. Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio mons. Pintarić, 18. svibnja 2014. godine. Foto: Zvonko Franc

SLAVNA OTAJSTVA

1. Uskrsnuće Gospodina našega Isusa Krista

Postaju je darovala obitelj Željka i Dragice Pintarić iz Klenovnika. Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio mons. Pintarić, 18. svibnja 2014. godine. Foto: Zvonko Franc

2. Uzašašće Gospodina našega Isusa Krista

Obnovu postaje financiralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a pod nadzorom mr. sc. Davorina Stepinca iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu izrađena je u radionici Bože Martinčevića. Biskup Mrzljak blagoslovio je postaju 31. listopada 2009. godine. Foto: Zvonko Franc

3. Silazak Duha Svetoga na apostole

Postaju darovao i blagoslovio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak 31. listopada 2014. godine. Rad kipara Slavka Bunića. Foto: Zvonko Franc

4. Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo

Postaju darovao Slavko Kišiček (Mipcro d.o.o., Ivanec). Rad kipara Slavka Bunića. Postaju je blagoslovio biskup Mrzljak, 31. listopada 2014. godine. Foto: Zvonko Franc

5. Krunjenje Blažene Djevice Marije i slava svih svetih

Obnovu postaje financiralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a pod nadzorom mr. sc. Davorina Stepinca iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu izrađena je u radionici Bože Martinčevića. Obnovljenu pobožnost Marijina puta predvodio je i prvu obnovljenu postaju blagoslovio u petak 31. listopada 2008. varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. Foto: Zvonko Franc