Danas ćemo govoriti o priznanju duga.

Postoji više načina priznanja duga kojom se prekida zastara nekog potraživanja.

Dug se može priznati izjavom osobi kojoj nešto dugujete, odnosno vjerovniku, ali i na posredan način, kao što je isplata dijela duga, plaćanje kamata, davanje osiguranja i sl.

Jedan od način priznanja duga je izjava dužnika tj. potvrda. Priznanje duga kao temelj za prekid zastare mora biti jasno, određeno i bezuvjetno i mora se dati u tijeku zastarnog roka.

Prema sudskoj praksi priznanje mora biti takvo da se njime na nedvojbeni način očituje dužnikova volja da priznaje dug. U svakom bi se pojedinačnom slučaju trebalo utvrđivati je li neka izjava, odnosno potvrda priznanje duga. Odnosno trebalo bi analizirati tekst izjave i razlog njezina izdavanja, jer bi se ponekad moglo i zaključiti da dužniku uopće nije bila namjera takvom izjavom priznati dug.

Kada izjavom priznajete dug to je najčešće svjesno, međutim često se dogodi da posrednim načinom koji sam prethodno navela priznajete dug, a da toga zapravo i niste u tom trenutku svjesni.

Kao primjeri priznanja duga posrednim putem, već smo spomenuli davanje otplate, plaćanje kamata ili davanje osiguranja. No to može biti i bilo koje drugo držanje dužnika iz kojeg se može izvući takav zaključak.

Problem nastaje kada se vi pozivate na zastaru potraživanja, a vjerovnik, odnosno osoba kojoj ste priznali dug, poziva se na vaše priznanje duga. Točnije posljedica priznanja duga je prekid zastarnog roka koji priznanjem počinje teći ispočetka.

Upravo iz navedenog razloga razmislite koja je vaša namjera u odnosu na potraživanje vjerovnika, odnosno ako ste vjerovnik na koji način i u kojoj formi ćete zahtijevati od dužnika da prizna dug.

Lijep pozdrav do iduće emisije!
Marta Šimrak Lukavski, dipl.iur.

***
S pravom o pravu – informacije o pravnim temama pravnice Marte Šimrak Lukavski emitirat će se svakog petka u 16:30 na Hrvatskom katoličkom radiju, a slušatelji svoja pitanja i prijedloge tema mogu slati mailom na info@hkm.hr.