Više od 300 godina prisutnosti u Varaždinu

Kapucini su u Varaždinu prisutni više od 300 godina, a danas njihovo djelovanje ponajprije obilježava snažan župni pastoral.

Župa sv. Vida, koja se okuplja u crkvi Presvetog Trojstva, najveća je župa u gradu, pa se i veći dio redovničkog života odnosi upravo na rad sa župljanima.

Fra Dejan podsjeća kako je župni pastoral u drugoj polovici 20. stoljeća snažno obilježio pokojni fra Zvonimir Bono Šagi, dok je briga za bolesnike u varaždinskoj bolnici već više od 50 godina sastavni dio poslanja varaždinskih kapucina.

Tu je službu predano vršio blagopokojni fra Josip Vizjak, a danas je nastavlja fra Drago Vrhovac.

„Mogli bismo reći da su župni pastoral, bolnica i ispovijedanje tri najprepoznatljivije stvari kapucina u Varaždinu“, ističe fra Dejan.

Posebna pobožnost Gospi Lurdskoj

Iako je župna crkva posvećena Presvetom Trojstvu, a župa nosi ime sv. Vida, u crkvi posebno mjesto zauzima kip Majke Božje Lurdske. Riječ je o radu tirolskih majstora, koji je u Varaždin stigao svega dvadesetak godina nakon lurdskih ukazanja.

Od tada se u kapucinskoj crkvi redovito i svečano slavi blagdan Gospe Lurdske. Uoči blagdana održava se trodnevnica, a na sam dan, 11. veljače, svetu misu u 12 sati redovito predvodi jedan od biskupa, u zajedništvu s dvadesetak i više svećenika.

„Zna se da se za Gospu Lurdsku ide kod kapucina“, kaže fra Dejan, naglašavajući kako vjernici toga dana dolaze ne samo iz Varaždina nego i iz okolnih mjesta – Ludbrega, Koprivnice, pa čak i Zagreba. Upravo je ta podnevna misa jedan od specifičnih znakova liturgijskog života župe.

Najviše Prijatelja HKR-a u Varaždinu

Župa sv. Vida može se pohvaliti i najvećim brojem Prijatelja Hrvatskog katoličkog radija u gradu Varaždinu. Fra Dejan priznaje da većinu njih osobno poznaje.

Riječ je o vjernicima koji aktivno sudjeluju u životu župe – neki su članovi Franjevačkog svjetovnog reda, drugi pomažu u organizaciji, sviraju, pjevaju ili su članovi zbora. Redovito sudjeluju na misama, krunici, euharistijskom klanjanju i križnom putu.

To su ljudi koji stvarno žive svoju vjeru.

Poseban ponos župe je i zbor mladih „Via“, što se lijepo uklapa u identitet Varaždina kao grada glazbe.

Oprosna crkva u Jubilarnoj godini

Crkva kod kapucina u Varaždinu jedna je od oprosnih crkava u Franjevačkoj jubilarnoj godini.

Čim su iz provincijalata stigle upute, vjernici su obaviješteni da tijekom cijele godine ondje mogu zadobiti potpuni oprost, uz uobičajene uvjete i dodatne zazive sv. Franji, sv. Klari i franjevačkim svecima.

„Ljudi ovdje rado dolaze ispovijedati se – ispovijedamo svaki dan – i vjerujemo da će to donijeti plodove“, kaže fra Dejan.

„Biti manji brat“

Na pitanje što za njega znači biti franjevac kapucin, fra Dejan odgovara jednostavno i jasno:

Za mene kapucin znači biti prije svega manji brat, pučki fratar, onaj koji je blizak narodu, koji je tu uz narod, ali koji vjerno čuva ono što propisuje Majka Crkva – od liturgije do svega drugoga.

U njegovu pozivu važnu je ulogu imao i sv. Leopold Bogdan Mandić čiji je primjer bio snažan poticaj. Upravo je svijest da su kapucini „pučki fratri“, ljudi iz naroda i za narod, bila jedna od presudnih točaka njegova životnog puta.

„Milošću Božjom jesam što jesam“

Fra Dejan je sedam godina svećenik, a njegovo mladomisničko geslo glasi: „Milošću Božjom jesam što jesam.“

Kaže kako ta rečenica najbolje sažima njegovo iskustvo poziva.

Na tom putu nije nedostajalo nutarnjih borbi i pitanja. Godinama ga je pratilo ono: „Zašto ja?“ Preokret se dogodio u razgovoru s jednim talijanskim kapucinom koji mu je, na njegove dvojbe, jednostavno uzvratio:

Zašto tebe Bog ne bi pozvao?

„Tu su nestale moje muke i pitanja“, svjedoči. „Više se ne pitam. Služim Bogu koliko znam i koliko mogu.“

Na kraju – hoće li kapucini otvoriti vrata i 8. ožujka?

Naravno, uvijek ste dobrodošli u Božjoj kući.

Susret HKR kod vas u Župi sv. Vida tako će biti prilika ne samo za zajedništvo slušatelja i djelatnika Hrvatskog katoličkog radija, nego i za susret sa živom, aktivnom i otvorenom kapucinskom zajednicom u srcu Varaždina.