Crkva im se oduvijek divila, ali ne samo Crkva, nego i brojni kulturni djelatnici i običan puk. Često predstavljaju i civilizacijski doseg narodȃ, a zovu se orgulje. Orgulje su zapravo glazbeni instrument koji proizvodi zvuk pritiskom tipke na klavijaturi i struganjem pneumatičkim, mehaničkim ili elektronskim putem iz mijeha u sviralu, a često su vezane uz sakralne prostore. Crkva im tepa da imaju divan zvuk poput sjaja i njihova glazba uzdiže srca vjernikȃ k Bogu i nebu. Najstariji prikaz orgulja potječe još iz IV. stoljeća, a pronađen je na mozaiku jedne vile u Siriji. Orgulje su simbol ne samo samo visoke kulture, već i istančanog osjećaja za sveto i lijepo. Nijemci slove kao najveći majstori u izradi orgulja.

Prvi kršćani, mučeni u rimskim arenama, bili su ispraćeni u smrt upravo zvukom orgulja

Zbog svoje višestoljetne tradicije i prekrasnog zvuka, UNESCO ih 2017. godine uvrstio na popis nematerijalne svjetske baštine. Orgulje koriste glazbenici i nacije koje znaju što je najveći adut kulture. Svi veliki glazbenici su im se odveć divili i na njima bar jednom zdušno zasvirali, a slavni Austrijanac Wolfgang Amadeus Mozart ih je nazvao „kraljicom instrumenata“. Osjetiti njihov božanstveni zvuk predstavlja ulazak vječnosti u vrijeme ili obratno – ulazak vremena u vječnost. Narodi i kulture koji još nisu spoznali vrijednost orgulja uistinu su siromašni. Važno je znati da je taj puhački instrument usko vezan i uz kršćanske mučenike. Naime, prvi kršćani, mučeni u rimskim arenama, bili su ispraćeni u smrt upravo zvukom orgulja. U orguljama i njihovom melodičnom zvuku stopljeni su nebo i zemlja, ljudsko i božansko.

Autor fra Goran Azinović za svećenika Hercegovačke franjevačke provincije zaređen je 2014. godine. Autor je 20 nadahnutih knjiga, kolumnist je katoličkog mjesečnika “Naša ognjišta”, a pisao je i za druge katoličke časopise. Trenutačno živi i djeluje u Hrvatskoj katoličkoj misiji Zurich – Švicarska.