Sveti Donat Zadarski
Zadarski biskup iz 9. stoljeća koji je u Zadar donio moći sv. Stošije.
Zadarski biskup iz 9. stoljeća koji je u Zadar donio moći sv. Stošije.
Franjevački samostan sv. Frane u Zadru, zajedno sa sedam lokaliteta iz šest europskih država u zajedničkoj transnacionalnoj prijavi, dobitnik je Europske oznake za baštinu u selekciji 2025./2026., objavljeno je u srijedu, 25. veljače na službenoj stranici European Heritage Labela.
Nakon završetka operacije „Maslenica“ u kojoj su hrvatske snage od srpskog okupatora oslobodile velik dio zadarskog zaleđa uslijedile su žestoke borbe za očuvanje oslobođenih područja. U tim borbama, osobito za selo Kašić, posebno su se istaknuli pripadnici 3. bojne 3. gardijske brigade, Kobre iz Slavonskoga Broda.
Inkunabula iz Samostana sv. Frane, pod signaturom I – 8, sastoji se od dva fragmenta na pergameni latinskog teksta Biblije (Vulgate) izdanja knjige Johannesa Fusta i Petera Schöffera, tiskanog u Mainzu 1462. Vrlo je važna za hrvatsku kulturnu baštinu jer predstavlja najstariju tiskanu knjigu u Hrvatskoj.
Sv. Krševan je bio rimski vitez, plemić i službenik Rimskog carstva iz 3. stoljeća. Pred njim su bili karijera, moć i sigurnost. „Mogao je to birati. Ono što su nudili njegovom položaju, mnogi bi i danas prihvatili kao ostvarenje svojih najvećih ambicija. No, pred njegovim srcem stajala je druga riznica, koja traži dar osobne vjernosti Kristu“, istaknuo je nadbiskup Zgrablić na blagdan sv. Krševana, zaštitnika grada Zadra.
Trajno euharistijsko klanjanje u Zadarskoj nadbiskupiji počelo je na blagdan Gospe od Zdravlja, u petak, 21. studenoga, misnim slavljem u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Belafuži, koje je predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Večer slavljenja na zadarskom Višnjiku okupila je više od 7 tisuća ljudi kako bi se podigla spomen-kuća za djecu stradalu u Domovinskom ratu.
Oronula kuća u Berku čuvat će živi spomen na 402 ubijene djece u Domovinskom ratu. To je barem želja Željke Mitrović, djevojčice koja je u prepoznatljivom plavom kaputiću 1991. postala simbol vukovarske i hrvatske žrtve.
„Zaboravili smo moliti, a još više kako molitva preobražava. Kad molimo krunicu, činimo najvažnije: priznajemo da sami ne možemo kroz život i ne moramo“, poručio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić rekavši da je u životima bl. Alojzija i sv. Ivana Pavla II. krunica bila više od pobožnosti.
Prvi likovni natječaj o temi „U naručju sv. Šime“ završen je svečanom dodjelom nagrada prvonagrađenim sudionicima u ponedjeljak, 20. listopada u crkvi sv. Šime u Zadru.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?