Inkunabula iz Samostana sv. Frane, pod signaturom I – 8, sastoji se od dva fragmenta na pergameni latinskog teksta Biblije (Vulgate) izdanja knjige Johannesa Fusta i Petera Schöffera, tiskanog u Mainzu 1462. Vrlo je važna za hrvatsku kulturnu baštinu jer predstavlja najstariju tiskanu knjigu u Hrvatskoj.

Sv. Krševan je bio rimski vitez, plemić i službenik Rimskog carstva iz 3. stoljeća. Pred njim su bili karijera, moć i sigurnost. „Mogao je to birati. Ono što su nudili njegovom položaju, mnogi bi i danas prihvatili kao ostvarenje svojih najvećih ambicija. No, pred njegovim srcem stajala je druga riznica, koja traži dar osobne vjernosti Kristu“, istaknuo je nadbiskup Zgrablić na blagdan sv. Krševana, zaštitnika grada Zadra.

Trajno euharistijsko klanjanje u Zadarskoj nadbiskupiji počelo je na blagdan Gospe od Zdravlja, u petak, 21. studenoga, misnim slavljem u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Belafuži, koje je predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Večer slavljenja na zadarskom Višnjiku okupila je više od 7 tisuća ljudi kako bi se podigla spomen-kuća za djecu stradalu u Domovinskom ratu.

Oronula kuća u Berku čuvat će živi spomen na 402 ubijene djece u Domovinskom ratu. To je barem želja Željke Mitrović, djevojčice koja je u prepoznatljivom plavom kaputiću 1991. postala simbol vukovarske i hrvatske žrtve.

„Zaboravili smo moliti, a još više kako molitva preobražava. Kad molimo krunicu, činimo najvažnije: priznajemo da sami ne možemo kroz život i ne moramo“, poručio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić rekavši da je u životima bl. Alojzija i sv. Ivana Pavla II. krunica bila više od pobožnosti.

Prvi likovni natječaj o temi „U naručju sv. Šime“ završen je svečanom dodjelom nagrada prvonagrađenim sudionicima u ponedjeljak, 20. listopada u crkvi sv. Šime u Zadru.

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, pohodio je, u srijedu, 8. listopada, svetište svetoga Šimuna u Zadru te sudjelovao na prvoj večernjoj svetkovine svetoga Šimuna Pravednog, nebeskog zaštitnika Grada Zadra. Tom je prigodom mons. Lingua primio počasno članstvo u Bratovštini sv. Šimuna.

Hospiciji su mjesta na kojima se štiti dostojanstvo čovjeka do kraja života. Za razgovor o hospicijima zamolila sam dr. Vlastu Vučevac, gerontologicu, i s. Leopoldu Ivković, ravnateljicu riječkog hospicija. O palijativnom bolesniku, koji ima neizlječivu progresivnu bolest koja, na žalost, završava smrću, skrbi palijativni tim u kojemu važnu ulogu ima duhovnik. Ulogu duhovnika pojasnio je o. Mijo Nikić, psiholog. Na Portalu Hrvatske katoličke mreže u šest dijelova donosim priču o palijativnoj i hospicijskoj skrbi, o članovima tima palijativne skrbi i idejama za poboljšanje ove prijeko potrebne skrbi o najranjivijima u Republici Hrvatskoj. Svi navedeni dijelovi imaju zajednički nazivnik – Tihi vapaj najranjivijih – nedostatak palijativne i hospicijske skrbi.

U ovom su gradu napisani prvi časoslov, prvi hrvatski roman „Planine“, zapisane prve hrvatske note. Kraj 14. stoljeća ovom je gradu donio Dominikansko veleučilište, a prije pet i pol desetljeća javnosti je predana Stalna izložba crkvene umjetnosti. Zadar je to u kojemu je kulturna i sakralna baština prebogata. Ali što bi ovaj grad bez svetog Šime?