„Obje knjige sadrže homilije izrečene na Stepinčevo i prenose poruke iz kojih možemo iščitati duhovno blago blaženog Stepinca. To je blago obogaćivalo i nadahnjivalo srca vjernika u različitim povijesnim razdobljima u kojima je život Crkve i hrvatskoga društva prolazio kroz različite mijene“. istaknuo je zagrebački nadbiskup.

Na Interliberu koji se održava na Zagrebačkom velesajmu predstavljen je 800 broj dvotjednoga književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost Matice hrvatske "Vijenac" koji je danas središnji časopis hrvatskih umjetnika i intelektualaca koji prati sva suvremena zbivanja na književnoj, izdavačkoj, likovnoj i domaćoj kazališnoj sceni.

Tradicijska tetovaža žena Hrvatica katolkinja iz Bosne i Hercegovine jedinstvena je pojavnost nastala prije više od tisuću godina, a najveće je značenje imala u vrijeme osmanske okupacije Bosne i Hercegovine između 1463. i 1878, kada je križ tetoviran na čelu, prsima, rukama ili prstima, pored primarno zaštitne funkcije (ne bi li odvratio osmanske osvajače od odvođenja i silovanja takvih djevojaka), imao i identitetsko vjersko značenje pripadnosti hrvatskom narodu i Katoličkoj Crkvi.

Kako uključiti ranjive skupine u društvo i to putem kulture koja je i sama 'isključena', kakav je status kulture u medijskom prostoru te zbog čega je potrebno educirati novinare o izvješćivanju o ranjivim skupinama u društvu? O ovim temama razgovarali smo glavnim urednikom književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost "Vijenac" Goranom Galićem.

Uredništvo "Vijenca" zadnja tri broja pripremilo je prvi put izvan redakcije u zgradi Matica hrvatska, koja je oštećena u potresu. Unatoč tim nepovoljnim okolnostima, uključujući pandemiju, autori i urednici "Vijenca" ponudili su relevantne i aktualne sadržaje iz područja kulture, umjetnosti i društva, a "Vijenčevi" kolumnisti pripremili su dublje analize aktualnih kriza iz različitih vizura.

Uredništvo Vijenca zadnja tri broja pripremilo je prvi put izvan redakcije u zgradi Matica hrvatska, koja je oštećena u potresu. Unatoč tim nepovoljnim okolnostima, uključujući pandemiju, autori i urednici Vijenca ponudili su relevantne i aktualne sadržaje iz područja kulture, umjetnosti i društva, a Vijenčevi kolumnisti pripremili su dublje analize aktualnih kriza iz različitih vizura.

Korizmeno vrijeme u Hrvatskoj nije od Domovinskoga rata bilo praćeno snažnijim kušnjama. Sugovornika ususret najvećem kršćanskom blagdanu Uskrsu uredništvo Vijenca pronašlo je u sveučilišnom kapelanu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Odilonu-Gbènoupkou Singbou, rođenom 4. siječnja 1980. u beninskom mjestašcu Hondja, nekad najboljem studentu Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta, koji je uz teološko znanje odavno usavršio i hrvatski jezik. Unatoč potresu u glavnom hrvatskom gradu, globalnoj pandemiji koronavirusa, izostanku misnih slavlja s narodom u crkvama, Odilon je promišljao znakove i izazove vremena, dublje od puke egzistencijalne potrebe za tjelesnim funkcioniranjem u turobnom dobu, kada isplivavaju na površinu problemi koje isključivo snažan duh može prebroditi.

Hrvatska katolička mreža uz dopuštenje Vijenca, središnjeg hrvatskog lista za kulturu i umjetnost, prenosi najzanimljivije tekstove iz dvotjednika za kulturu Matice hrvatske.

Treba razvijati i odgajati publiku za kulturne sadržaje, te otvarati kulturne rubrike u medijima. No, za kulturu treba ipak odvojiti vremena i rasti s njom jer ako 50 posto našeg stanovništva ne pročita niti jednu knjigu u godinu dana to ne može promijeniti niti jedna strategija. Ovo su neki od naglasaka iz HKR-ove emisije ''Argumenti'' u utorak na temu 'Kultura u medijima'.

Vijenac, središnji hrvatski list za kulturu i umjetnost, ove godine slavi 150. obljetnicu. Tim povodom Hrvatska katolička mreža prenosi najzanimljivije tekstove iz ovog dvotjednika za kulturu Matice hrvatske.