Zašto omiljeni svećenik inzistira na tome da ozbiljnije shvatimo vrijeme do Duhova? Saznajte u nastavku.

Uskrsna osmina jedno je od manje poznatih liturgijskih slavlja u Katoličkoj Crkvi. Uključuje Uskrsnu nedjelju i sedam dana koji slijede, a vrhunac je slavlje Nedjelje Božjeg milosrđa (također poznata kao Druga uskrsna nedjelja).

Evanđelje opisuje odsutnost koja zbunjuje učenike, pripremajući ih za Prisutnost koju njihova srca žele.

Na Nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega, 31. ožujka 2024. godine, svečano euharistijsko slavlje u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca predvodio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačka nadbiskupije.

"Svake se godine pitamo, možda i u moru nekršćanskih poruka: što je za nas Uskrs, a što ne bi trebao biti? Uskrs ne smije biti samo prilika za susret obitelji, ali on to svakako jest. Uskrs ne bi trebao biti prilika za bolje jelo, ali i hrana je važna. Uskrs ne može biti jedan od rijetkih dana u godini kada ću Župu počastiti svojom prisutnošću na svetoj misi, a prije toga se i ispovijedati, ali i to je silno važno. Uskrs je sve ovo, ali nikako samo jedna od tih pojava", poručuje fra Ivan Marija Lotar na društvenim mrežama.

"Vjera u preobraženo tijelo, oslobođeno spona prolaznosti i vremenitosti, ne bi trebala biti tek neka puka i površna nadogradnja na možda ionako već ugroženu ljudsku egzistenciju. Takva vjera i s njom povezana nada ne bi se mogle označiti kršćanskima. One su više nekakve površne i plutajuće ideje koje ne mogu bitno promijeniti čovjeka kad se nađe pred egzistencijalnom prijetnjom vlastitom postojanju", poručuje između ostalog u Vjesniku Đakovačko - osječke nadbiskupije svećenik Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Oliver Jurišić.

Ivan svoje evanđelje piše iz vjere u uskrslog. Da nije bilo ovog događaja, ne bi bilo napisano ni njegovo evanđelje. Ili bolje, da nije bilo uskrsnuća, ne bi bilo ni Novog zavjeta!

Postoji dvojba koliko je vremena zaista prošlo od Isusove smrti do njegova uskrsnuća - jesu li to puna 72 sata, ili nešto manje? Teolog Ben Witherington smatra kako je glavni problem u tome što tumačimo vremenske oznake iz perspektive 21. stoljeća.

Brojni medijski izvori u Hrvatskoj pišu o Uskrsu kao najvećem kršćanskom blagdanu. Međutim, iz liturgijske perspektive Uskrs nije blagdan, nego svetkovina.

Blagovanje blagoslovljenog jela s obitelji na uskršnje jutro, tuckanje pisanicama i matkanje samo su neki od tradicionalnih hrvatskih običaja koje vežemo uz slavlje Uskrsa. Koji su od ovih običaja prisutni u vašoj obitelji?