Umjetna inteligencija sve snažnije oblikuje naš svakodnevni život – od pretraživanja interneta, personaliziranih oglasa pa sve do sadržaja koji nam se svakodnevno nude na društvenim mrežama. Što o svemu tomu misli Crkva i kako se u digitalnom svijetu, prepunom informacija i dezinformacija, može sačuvati dostojanstvo čovjeka i istina?

„Inteligencija, bila ona umjetna ili ljudska, svoj najdublji smisao pronalazi u ljubavi, slobodi i odnosu s Bogom“, ustvrdio je Papa.

Jedna od središnjih tema 71. zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije bila je suvremena komunikacija u digitalnom prostoru i sve izraženija prisutnost umjetne inteligencije, s posebnim naglaskom na teološko-etička pitanja koja iz toga proizlaze.

Pripremanje za nedjelju propovijed mnogim svećenicima oduzima dosta vremena, no umjetna inteligencija nudi mogućnost stvaranje gotove propovijedi za bilo koji biblijski ulomak. Nema mnogo svećenika u Hrvatskoj koji spremno javno kažu da koriste umjetnu inteligenciju u pripremi propovijedi, no pronašli smo jednoga koji je rado objasnio na koji je način koristi.

Brojni vjernici danas u svakodnevnom životu koriste digitalne alate i umjetnu inteligenciju, a slično je i s vjerničkim iskustvom. Ljudi koriste aplikacije za molitvu i čitanje Svetoga pisma, ali i internetske savjetnike i chatbotove koji nude duhovne poticaje.

U vremenu ubrzane digitalizacije i prodora umjetne inteligencije u sve sfere života, vjerske zajednice i vjernici također se suočavaju s novim izazovima i prilikama u području duhovnosti. Kako je u jednom od svojih prvih govora rekao novi papa Lav XIV., Katolička Crkva mora pronaći odgovore na izazove tehnološke revolucije i umjetne inteligencije.

Iako njegova platforma ima globalnu rasprostranjenost te se koristi u više od 165 zemalja svijeta te stoga sigurno može nositi naslov najpopularnije katoličke AI platforme, osnivač Magisterium AI 43-godišnjak Matthew Harvey Sanders ostao je skroman unatoč tom uspjehu. Svjestan je da umjetna inteligencija donosi velike mogućnosti, ali i značajne rizike. No način na koji je odlučio razvijati i koristiti tu tehnologiju donosi brojne dobrobiti. Naime, Matthew Harvey Sanders je uočio univerzalnu znatiželju i potrebu za informacijama o katoličkoj vjeri, zbog čega je odlučio pokrenuti platformu koja pruža jasne odgovore temeljene na pouzdanim izvorima učiteljstva Crkve.

Sve veći izazov u borbi protiv dezinformacija postaje pojava tzv. deepfake sadržaja – zvučnih i videozapisa generiranih alatima umjetne inteligencije koji djeluju autentično, iako su u potpunosti lažni.

ChatGPT ima šale o Isusu i kršćanstvu, uključujući „oštre, zajedljive i jezive“, na to upozorava Laura Sachslehner u svome komentaru na „Niusu“ pod naslovom: „Kako mržnja prema kršćanstvu postaje društveno prihvatljivom“. Ipak, s islamom se ChatGPT ne usuđuje šaliti.

Istražujući dezinformacije o vjerskim temama u medijima, uočili smo da su dezinformacije vrlo često usmjerene prema crkvenim velikodostojnicima koji zbog svoje službe u Crkvi privlače pozornost javnosti.