Papa Lav XIV. je objavio svoj prvi dokument koji se obično naziva programatski dokument u jednom pontifikatu. Riječ je o socijalnoj enciklici znakovitog naslova i podnaslova.

Naslov „Magnifica humanitas. Veličanstveno čovještvo“ ukazuje na ulogu i mjesto, na veličanstvenu ulogu i mjesto čovjeka u stvorenom svijetu. Podnaslov naprotiv naglašava da je čovjekovo mjesto u današnjem svijetu ugroženo do te mjere da je potrebno javno govoriti  o očuvanju čovjeka u doba umjetne inteligencije. Stoga i podnaslov: O očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. 

U središtu – čovjek

Skrećem pozornost da se u prvim prikazima i komentarima u hrvatskim medijima umjesto očuvanja ljudske osobe u podnaslovu navodi zaštita ljudske osobe, što prema mojem mišljenju nije odgovarajući prijevod na hrvatski jezik. Velika je razlika u tome je li ljudska osoba u današnje vrijeme toliko ugrožena da je potrebno govoriti o njezinu očuvanju ili možemo govoriti samo o zaštiti ljudske osobe. Važno je već na početku reći da će službeni prijevod enciklike na hrvatski jezik, koji će nadam se doći uskoro, biti mjerodavan.

Osim toga u hrvatskim medijima bi se na prvi pogled mogao dobiti dojam da je ovaj dokument posvećen isključivo umjetnoj inteligenciji, što opet nije ispravno. Riječ je, naime, o crkvenom dokumentu koji na temelju socijalnog nauka Crkve raspravlja ne samo o razvoju tehnologije i umjetne inteligencije nego o brojnim drugim pitanjima i problemima koji ugrožavaju  ljudsko dostojanstvo u ovo doba umjetne inteligencije.

Nije u središtu tehnologija i umjetna inteligencija nego čovjek

Dakle, nije u središtu tehnologija i umjetna inteligencija nego čovjek koji je kao slika Božja na zemlji ugrožen u svojem ljudskom dostojanstvu. Stoga je na početku važno naglasiti da je papa Lav XIV. napisao socijalnu encikliku kako s obzirom na sadržaj tako i s obzirom na povezanost sa dosadašnjim socijalnim dokumentima Katoličke Crkve. 

Osvrt hrvatskih biskupa

Upravo na to ukazuju hrvatski biskupi koji su o tom crkvenom dokumentu raspravljali na izvanrednom zasjedanju HBK-e, 1. lipnja 2026. U priopćenju se navodi kako su biskupi istaknuli „da je riječ o Papinoj socijalnoj enciklici te da Papa želi da ona bude tako shvaćena i prihvaćena. O tome govore mnoge činjenice, počevši od toga da nosi nadnevak 15. svibnja, kada je prije 135 godina (1891.)  objavljena prva socijalna enciklika Rerum novarum  pape Lava XIII., na što se papa Lav XIV. u uvodnom dijelu svoje enciklike izričito referira.

Istaknuto je kako ni u jednom dosadašnjem socijalnom dokumentu – a ima ih više od 45 – nije na tako izričit i temeljit način prikazan socijalni nauk Crkve kao crkveno – teološko učenje o odnosu Katoličke Crkve prema događanjima u svijetu, kao što ga donosi Magnifica humanitas.

Papa u enciklici razvija, produbljuje i aktualizira dosadašnji socijalni nauk

Papa u enciklici razvija, produbljuje i aktualizira dosadašnji socijalni nauk, obrazlaže zašto se Crkva bavi socijalnim temama, produbljuje odnos između Crkve i svijeta, donosi nove definicije socijalnog nauka Crkve te dodatno osvjetljava  i produbljuje pojedine dimenzije  i teme teološko – socijalnog nauka Crkve, pružajući pritom i svoj osobni obol: zaštitu ljudske osobe u novoj epohi umjetne inteligencije“ (Priopćenje, u IKA, 2. 06. 2026.).  

Iznimno je važno da su biskupi odmah nakon objavljivanja iznijeli svoje stajalište o enciklici Magnifica humanitas. Veličanstveno čovještvo. O tome bi trebali  voditi računa kako oni koji raspravljaju u medijima tako i oni koji će kao zainteresirani znanstvenici ili stručnjaci s različitih područja tumačiti i komentirati ovaj  programatski dokument pape Lava XIV.     

Enciklika koja će obilježiti pontifikat pape Lava XIV.

Već se sada može reći da će ova socijalna enciklika sasvim sigurno obilježiti pontifikat pape Lava XIV., a pod crkveno-teološkim vidom i slijedeća desetljeća. 

Njezin sadržaj se odnosi na različite iznimno važne teme svijeta u kojem živimo i njegove budućnosti, a jednako tako i života Crkve i društva u Hrvatskoj. Stoga su, kako se navodi u Priopćenju, hrvatski biskupi „dali snažne poticaje da se enciklika što prije prevede na hrvatski jezik te da se na svim crkvenim razinama pomno proučava i da se što više uprisutnjuju Papine snažne poruke koje je u enciklici uputio“ (Isto.). 

Ova socijalna enciklika pape Lava XIV., koja na temelju bogate baštine socijalnog nauka Crkve raspravlja  o ključnim pitanjima razvoja čovjeka i svijeta u kojem živimo, prigoda je da se i u Hrvatskoj iznova više pozornosti na svim razinama posveti  socijalnoj dimenziji vjere  i daljnjem proučavanju i promicanju socijalnog nauka Crkve koji u pontifikatu sadašnjega Pape postaje ne samo aktualan za život kršćana, nego i crkveno – teološki putokaz za djelovanje Crkve i kršćana u svijetu. 

Socijalni nauk Crkve je živa stvarnost

O značenju socijalnog nauka Crkve u tom kontekstu govori i činjenica da Papa donosi više definicija samoga značenja socijalnog nauka Crkve. Jedna od njih glasi: „Socijalni nauk Crkve je živa stvarnost, u dijalogu s poviješću, kulturama i znanostima. Istodobno, on čuva srž nepromjenjivih istina. Iz toga razloga, može se smatrati oblikom mudrosti koja je sposobna usmjeravati osobne i društvene živote vjernika danas“ (MH, br. 46). Za papu Lava socijalni nauk Crkve je, dakle,  oblik mudrosti koji vodi dijalogu u današnjem podijeljenom svijetu. 

Foto: Stjepan Baloban

Mons. prof. dr. Stjepan Baloban, pročelnik Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve i umirovljeni profesor socijalnog nauka Crkve i moralne teologije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu.