Mi kršćani prepoznajemo raspetoga i uskrslog Isusa Krista u svetoj Misi, kad slušamo njegovu riječ i razmišljamo o njoj i kad se hranimo njegovim presvetim Tijelom i Krvlju u svetoj Pričesti.

U Svetom pismu nalazimo brojne pouke o tome da se ne trebamo ničega bojati, a ipak Božja riječ hvali čovjeka koji se boji Gospodina. Sedmi dar Duha Svetoga je strah Božji – što znači ovaj dar i u čemu se razlikuje od ljudskog straha protumačio je sv. Hilarije, crkveni naučitelj.

Knjiga „Susreti s Biblijom Hrvatskoga biblijskoga društva“ autora Petra Marije Radelja objavljena je u Znanstvenoj biblioteci nakladničke kuće Tonimir.

U katehezi „Božja riječ u životu Crkve“, papa Lav XIV. zadržao se na dubokoj i životnoj povezanosti koja postoji između Božje riječi i Crkve, povezanosti izražene u u šestom poglavlju koncilske konstitucije Dei Verbum.

„Saborska konstitucija Dei Verbum, o kojoj ovih tjedana razmišljamo, u Svetome pismu, čitanome u živoj Predaji Crkve, pokazuje povlašteni prostor susreta u kojem Bog nastavlja govoriti muškarcima i ženama svakoga vremena kako bi Ga, slušajući Ga, mogli upoznati i ljubiti“, naglasio je u današnjoj katehezi Sveti Otac.

Bog nije uvjetovan okolnostima, vremenom, prostorom, ljudima ili promjenama zbog savršenosti božanske naravi, no, prema Svetom pismu, postoji nekoliko stvari koje „ne može“ učiniti.

Na Treću nedjelju kroz godinu, koju slavimo i kao Nedjelju Božje riječi, iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo homiliju vlč. Stjepan Matezovića. „Budimo vjernici odana i predana srca Bogu, učenici i učenice koje će širiti ono božansko, snagu radosne Riječi Božje u ovome svijetu“, rekao je.

Inkunabula iz Samostana sv. Frane, pod signaturom I – 8, sastoji se od dva fragmenta na pergameni latinskog teksta Biblije (Vulgate) izdanja knjige Johannesa Fusta i Petera Schöffera, tiskanog u Mainzu 1462. Vrlo je važna za hrvatsku kulturnu baštinu jer predstavlja najstariju tiskanu knjigu u Hrvatskoj.

„Nemoj se skrivati iza svojih zidova glumljene savršenosti i dopusti Bogu da ih sruši i da od ruševina sagradi nešto što je od početka u tebi predvidio i zavolio“, piše brat Jakov od Križa Milić.

Kao što se u Starom zavjetu spominje nekoliko knjiga koje su sveti pisci koristili kao izvore za pisanje biblijskih knjiga, tako i u Novom zavjetu nalazimo spomen određenih spisa koji nam danas više nisu dostupni. Među njima se ističe nekoliko Pavlovih poslanica.