Austrijski svećenik Johannes Maria Schwarz pješačio je 14 tisuća kilometara od svog doma u Lihtenštajnu do Jeruzalema te je bio 15 mjeseci na putu.

Naša vjera, doduše, nije vezana za mjesta kao da bi o njima nužno ovisila i kao da bi ona za nju bila presudna – naime, blaženi su oni koji, premda ne vidješe, vjeruju (usp. Iv 20,29c), a Božja riječ je zapisana da mi vjerujemo (usp. Iv 20,31a) – ali štovanje nekoga mjesta nužno proizlazi iz te vjere i na njega se hodočasti i na njemu slavi sveta euharistijska žrtva upravo iz vjere.

Kolekta, koja se tradicionalno prikuplja na Veliki petak, glavni je izvor prihoda za održavanje života u Svetoj Zemlji.

Nakon što je prefekt Kongregacije za Istočne Crkve kardinal Leonardo Sandri potaknuo vjernike u cijelome svijetu na kolektu za Svetu Zemlju, apel je uputio i njezin franjevački kustos Francesco Patton.

Papa Franjo je pozvao Crkve u cijelom svijetu da se pridruže duhovskom bdijenju koje će se, na poticaj katoličkih ordinarija, održati u crkvi svetoga Stjepana u Jeruzalemu.

Franjevačka Kustodija Svete Zemlje moli vjernike za molitvu i financijsku podršku uslijed teške godine uzrokovane pandemijom.

"Hodočašće u vjeri" posjetitelje će kroz 40 dana provesti kroz 40 mjesta Svete Zemlje.

"Crkva, dimenzija 12×36 metara, uključuje veliko dvorište, predvorje i središnju dvoranu. Posebnost ove crkve su tri apside, tj. molitvene niše. Naime, većina crkava ima jednu apsidu", rekla je arheologinja Nurit Feig.

Nakon nekoliko mjeseci ponovno je za vjernike otvorena bazilika Svetog Groba u Jeruzalemu.

"Sveta Zemlja ima univerzalnu ulogu. Jeruzalem je srce kršćanstva, ali to je sveti grad i drugih monoteističkih religija. Pogled svih vjernika je usmjeren prema Jeruzalemu. Stoga ćemo kao redovnici Kustodije u Svetoj Zemlji učiniti sve kako bismo osigurali da svatko može ostvariti 'hodočašće života'."