Kako kršćanin može prepoznati lažnog proroka ili učitelja? Po kojim znakovima možemo potražiti dokaz lažnih učenja? Kako nam biblijski redci mogu pomoći u prepoznavanju vukova u ovčjem odijelu?

Danas je svetkovina svetih Petra i Pavla, apostolskih prvaka. Na ovu svetkovinu donosimo molitve koje možete moliti za njihov zagovor kod Gospodina.

Ovih nam se dana opet nameće pitanje: otkud ratovi? Što je to u ljudima da idu oružjem napadati druge ljude, da razaraju gradove i sela, da prolijevaju toliku ljudsku krv? Od samih početka ljudskog društva nametala su se, vjerujem, ovakva pitanja.

Mnogi bibličari danas kažu da je sveti Pavao očekivao da će Isus ponovno doći za svog života. Zapravo, većina njih također tvrdi da je sam Isus rekao da će se vratiti za otprilike jednu generaciju, i tvrde da su u to vjerovali i svi rani kršćani. To se očito nije dogodilo, pa je prema tim znanstvenicima cijela rana Crkva morala biti u krivu. A ako je to istina, imamo veliki problem.

"Strasti svetoga Pavla" bila je tema HKR-ove emisije "Pod križem" u srijedu, 26. siječnja koju je uredio i vodio župnik zagrebačke župe Sv. Josipa radnika u Gajnicama, vlč. Branimir Budinski.

Jedna rečenica odredila je njegovu teologiju: “Ja sam Isus, koga ti progoniš” (Djela 9,5b). Isus se na tajanstven način poistovjećivao s ljudima — grupom ljudi pune ljubavi koju je Savao progonio poput zločinaca. Isus je, vidio je, tajanstveno ispunjenje svega za čim je slijepo težio.

U nedjeljnom evanđelju, mudraci “s istoka” pitaju: “Gdje je novorođeni kralj Židova?” Samo postavljanjem ovog pitanja, oni najavljuju Novo svjetlo koje je sinulo svim ljudima.

Vjeruje se da je sveti Pavao radio kao izrađivač šatora, a ovu je praksu prakticirao tijekom svojih misionarskih putovanja. Imao je snažnu radnu etiku, vjerujući da se besposlice treba izbjegavati po svaku cijenu. Zapravo, imao je snažne riječi protiv onih koji su mogli raditi, ali su odlučili ostati besposleni.

Bazilika sv. Pavla izvan zidina izgrađena je nad grobom sv. Pavla, koji je mučenički umro u Rimu 67. godine. Jedna je od četiri glavne, ili papinske, bazilike, zajedno s bazilikama sv. Petra, Presvetog Spasitelja i Svete Marije Velike.

Jedno od velikih čuda čovječanstva je blagdan koji često promakne bez najave. Riječ je o blagdanu Obraćenja sv. Pavla. Ovaj čudesni događaj, koji je dio crkvenog kalendara više od 1500 godina, nepomičan je blagdan - to jest, uvijek je na isti kalendarski datum, 25. siječnja. U nekim godinama blagdan pada u nedjelju , a budući da samo svečanost ili blagdan našega Gospodina mogu nadjačati nedjeljnu liturgiju, blagdan obraćenja sv. Pavla tada se ne obilježava uvijek široko. Kako je gorljivi progonitelj kršćana i čuvar vjere otaca postao oruđe u Božjim rukama i najveći navjestitelj Radosne vijesti?