Aristotelovo ispitivanje sreće, koju on naziva eudaimonia, u potpunosti je nadopunjeno Akvinčevom Raspravom o sreći — dijelom njegove opsežne Summa Theologica. Kod Aristotela susrećemo poganina koji vjeruje u mnoge bogove, dok kod Akvinskog, anđeoskog doktora i najstrašnijeg intelekta u povijesti kršćanstva, katolika koji predstavlja dogmu i doktrine svoje vjere s točnošću i intelektualnom briljantnošću. Oba se ozbiljno bave pitanjem ljudske sreće i zadovoljstva.

Prefekt Dikasterija za komunikaciju Paolo Ruffini u svom je govoru na svjetskom kongresu organizacije SIGNIS u Seulu podsjetio da je jedini način kako odgovoriti na izazov tehnologije ne smatrati ju idolom.

"Odustaneš li zimi, propustit ćeš obećanja proljeća, ljepotu ljeta i ispunjenost jeseni. Ne dopusti da bol jedne sezone uništi radost i zadovoljstvo svih ostalih. Ne sudi o životu na temelju jedne teške sezone."

Nakon godina borbe i moralnih neuspjeha Augustin je kapitulirao; prepustio se poticajima Duha Svetoga i krstio ga je sveti Ambrozije u Milanu, uz njegovu majku svetu Moniku. U svom kapitalnom književnom djelu Ispovijesti, Augustin je ustvrdio ono što je središnja srž ovog kratkog članka: “O Gospodine, stvorio si nas za sebe, i nemirno je srce naše dok ne počine u Tebi".

"Nije dovoljno željeti biti sretan. Za sretnost se treba izboriti. Za sretnost, za biti sretan, treba hrabrost. Ona hrabrost koja će me učiniti spremnim da budem ono što jesam, sa svojom prošlošću onakvom kakva je, sa svojim karakterom, svojom naravi onakvom kakva je. Potrebna je hrabrost koja će me učiniti spremnim da ljubim onako kako je znam ljubiti, i da umirem za druge onako kako je to znam. Za sretnost je potrebna ona hrabrost koja će se izboriti za vlastitu slobodu i drugima darovati njihovu slobodu da žive iz onoga što oni uistinu jesu", piše fra Josip Vlašić u svojem promišljanju.

94-godišnji benediktinski redovnik brat David potiče nas da usporimo, promotrimo kamo idemo i postanemo zahvalni.

Donosimo četiri razine sreće i gdje je i pronaći na kraju.

"Radost je najdublja težnja svakog čovjeka; ako je ima onda je čuva kao najveće bogatstvo; ako je nema onda je sve spreman dati i učiniti da bi je stekao," fra Siniša Pucić koji je na svetkovinu sv. Franje u nedjelju slavio mladu misu na riječkom Trsatu - najsretniji trenutak u životu svakog svećenika.

Mladi student pošao je u šetnju sa svojim profesorom. Dok su šetali i razgovarali, ugledali su pored puta par starih cipela. One su, po svemu sudeći, pripadale siromašnom seljaku koji je u blizini radio u polju i privodio svoj posao kraju.

U današnje vrijeme mnogi ljudi su depresivni i nesretni. Pročitajte šest savjeta za sreću svetog Ivana Bosca koje sigurno nećete pronaći u knjigama za samopomoć.