U Općim načelima o liturgijskoj godini i o kalendaru, Crkva uči kako se nedjelje korizmenog vremena „nazivaju I., II., III., IV. i V. nedjelja korizme. Šesta nedjelja, kojom započinje Veliki tjedan, zove se Cvjetnica: nedjelja muke Gospodnje“ i dalje nastavlja kako je „Veliki tjedan određen za slavljenje muke i smrti Kristove, počevši od njegovog mesijanskog ulaska u Jeruzalem“ (Rimski misal, str. 46).

Biblija je sveta knjiga, dijelom ili u potpunosti, triju velikih religija: židovstva, kršćanstva i islama. Stoga bi kršćanski vjernik trebao ne samo imati određene spoznaje o Bibliji kao svetoj knjizi već bi je trebao prihvatiti i kao put vlastitog života te iz nje crpiti snagu za svakodnevne napore.

Na današnji dan, 16. rujna Armenac Šavarš Karapetjan postao je pravi junak kad je od utapanja spasio 20 ljudi iz potonulog trolejbusa na dnu jezera 16. rujna 1976. godine.

"Uzvišenje" Svetog Križa zbilo se dan nakon posvete bazilike podignute na Golgoti za cara Konstantina, na dan kada je Sveti Križ svečano pokazan cijelom kršćanskom puku.

Slavlje današnjeg spomendana, Presvetog Imena Marijina, u određenom smislu slično je onome što slavimo na blagdan Marija rođenje kojeg smo proslavili prije nekoliko dana. Slavljem ovog spomendana Bogu Ocu daje se prije svega slava za „Ime Isusovo“, odnosno za osobu njegova Sina i za njegovu moć i poslanje spasenja: „Samo u njegovu imenu je naše spasenje“.

Kruna svetog Stjepana bila je simbol ugarske prevlasti nad zemljama koje su joj pripadale, među kojima je od početka 12. stoljeća bila i Hrvatska. Izborom Kolomana za hrvatskoga kralja ona je ušla u državnu zajednicu s Ugarskom, među takozvane "zemlje krune svetog Stjepana".

Dana 14. kolovoza 1880. godine svečano je obilježen dovršetak znamenite katedrale u Kölnu – jednog od najvećih simbola katolicizma u Njemačkoj.

Na 250. obljetnicu ponovnoga nalaska čudotvornoga kipa 1935. godine kip Majke Božje Bistričke okrunjen je dvjema jubilejskim zlatnim krunama; većom krunom glavu presvete Djevice, a manjom glavu djeteta Isusa.

Ovaj članak podsjeća na drevni viteški kod iz 12. stoljeća. Ta su pravila diktirala ponašanje vitezova koji su htjeli njegovati svete vrline i probuditi u sebi najplemenitija osjećanja. Na prvi pogled takav se kod može činiti zastarjelim ili neprikladnim za moderno doba. No je li to doista? Kako viteštvo može biti nešto iz čega bi naše moderno društvo moglo dobiti veliko nadahnuće? Zajedno potaknimo novi viteški duh!

Da provedemo anketu među građanima našeg glavnog grada znaju li zašto se zagrebačko naselje na sjeveru grada naziva Ksaver, mislim da bi malo tko znao odgovor. Još bi se teže našao netko tko bi znao da je sv. Franjo Ksaver službeno proglašeni zaštitnik Grada Zagreba.