“Crkva u Francuskoj pozvana je prepoznati snažan i proročki znak od Gospodina: ponovno otvaranje katedrale Naše Gospe u Parizu za bogoslužje”, piše papa Franjo u svojoj poruci francuskim biskupima.

Povod za razmatranje naplate ulaza bio je intervju francuske ministrice kulture Rachide Dati, koja zahtijeva da svaki turist koji posjeti katedralu kupi ulaznicu po cijeni od pet eura.

Tiskovni ured Svete Stolice objavio je u subotu 3. kolovoza 2024. priopćenje o svečanosti otvorenja Olimpijskih igara 26. srpnja u Parizu.

Ovi su nam, moderni ljudi, koje nikako ne smijemo osuditi, ali ni opravdati, dali do znanja da su između ostalog, razumjeli što je to ljubav, sloboda i odgovornost. Ili je istina možda nešto drugo?

U povodu Olimpijskih igara koje će 26. srpnja 2024. biti svečano otvorene u Parizu, Katolička Crkva u Francuskoj pripremila je niz događanja pod nazivom "Holy Games" (Svete igre), tijekom dva tjedna trajanja Olimpijskih igara, kao i tijekom Paraolimpijskih igara koje će uslijediti, objavio je u srijedu 24. srpnja Kathpress.

U samom srcu Pariza, časne sestre iz betlehemske monaške obitelji, Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetog Bruna vode skriveni život kontemplacije.

Pariška katedrala Notre-Dame trebala bi se ponovno otvoriti krajem 2024. godine, nešto više od pet i pol godina nakon razornog požara za Uskrs 2019., objavljeno je u utorak.

Euharistijsko klanjanje u bazilici Presvetog Srca Isusova na Montmartreu u Parizu nije se zaustavilo pod bombama 1944. godine, a nije se zaustavilo ni tijekom pandemije. Od 21. listopada to svetište koje je podignuto kao mjesto iskupljenja grijeha na poprištu mnogih mučenika smatra se nacionalnim spomenikom Francuske.

1.500 godina katoličanstva u Francuskoj osiguralo joj je naziv 'prva kći Crkve', stoga je današnji Pariz nezamisliv bez svojih kršćanskih korijena koje smo upoznali u emisiji Put pod noge.

Spoj vjerničke, duhovne i kulturne dimenzije prožima Pariz i Francusku. O hodočašću u "Kršćanski Pariz", staru kći kršćanstva koja je kroz stoljeća bila dom mnogim svecima pa i Hrvatima poput Antuna Matoša, bl. Ivan Merza, Đure Gračanina i Brune Bušića, razgovarali smo s doc. dr. sc. Tomislavom Kovačem, profesorom s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji grupama koje prati u Francuskoj rado priča kršćanske anegdote i povijesne činjenice na kojima su nastali Pariz i Francuska.