Klapsko pjevanje uvršteno je na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva 2012. godine. Na UNESCO-ovu listu nije uvrštena komercijalna, estradna inačica klapske pjesme koja je sada apsolutni trend na našoj glazbenoj sceni, već ona izvorna, tradicionalna klapska pjesma koju odlikuje a capella vokalna izvedba.

Pod naslovom „Martinje“ hrvatske tradicije slavljenja sv. Martina biskupa upisane su u Registar zaštićene hrvatske kulturne nematerijalne baštine. Predlagatelji zaštite „Martinja“ su Kulturni centar sv. Martin – Hrvatska i Grad Dugo Selo, a nositelji hrvatska mjesta i gradovi koji su članovi Kulturnog centra sv. Martin – Hrvatska.

Vrijedne ruke koje su otimale krškom kraju kamen po kamen stvarale su predivne strukture i tako formirale naselja te cijele kamene krajolike iz kojih su izniknule mnoge europske kulture. Uvrštenje gradnje suhozida na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva izniman je korak prema očuvanju ove tradicije. Nemoguće je zaštititi sve suhozide, kamene objekte ili podzidane vinograde, ali pred nama je imperativ očuvanja znanja koja su se brusila stoljećima i njihova prijenosa na buduće generacije.

U Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke, čije se djelovanje nastavlja na višegodišnju tradiciju čipkarstva. To su: Lepoglava u Hrvatskom zagorju s čipkom na batiće, na Jadranu Pag s čipkom na iglu i Hvar s čipkom od agave. Čipka se izrađuje u još nekim dijelovima Hrvatske, ali upravo čipke iz ova tri centra su se prije 10 godina našle na UNESCO-ovom popisu nematerijalne baštine čovječanstva.

Bećarac se na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva nalazi od 2011. godine. Riječ je o vedrom pučkom napjevu, vrlo često razuzdanom, koji se izvodi prije svega u svatovima, ali i svim drugim veselim, pa i manje veselim prigodama. Bećarac se iz Slavonije kroz minula stoljeća, proširio najprije do južne Mađarske, a onda i diljem Vojvodine. Iako ga pjevaju i u Baranji i Srijemu, bećarac je prije svega šokački, a od 2011. za njega zna i cijeli svijet.

Kroz ciklus od 17 emisija pod nazivom "Kulturni biseri Hrvatske" Hrvatski katolički radio predstavlja nematerijalnu kulturnu baštinu Hrvatske koja se nalazi na UNESCO-ovim popisima nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća: prakse, predstave, izraze, znanja, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim. Urednica serijala je Katarina Varenica.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstilo je kantanje Gospina plača u Imotskoj i Vrgoračkoj krajini na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.